Započela "Korizma na Peščenici"

2013-02-14-naslovna-I-tribinaU srijedu, 13. veljače na Pepelnicu u dominikanskom samostana bl. Augustina Kažotića u Zagrebu, započele su korizmene tribine srijedom s temom "Neka mi bude po tvojoj riječi!" (Lk 1, 38): Marija – kontemplacija i propovijedanje Riječi. Prvo predavanje"Marija u pashalnom otajstvu: iskustvo prvih kršćana" održao je dr. Anto Barišić, OFMCap, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U uvodnom djelu, dr. Barišić je rekao da pashalno otajstvo ili vazmeni misterij sadržava središnji dio naše vjere, njezinu jezgru, srž, njezinu bît.

U to otajstvo spadaju Isusova muka, smrt i uskrsnuće. Podsjetio je kako je izvor i korijen svakog marijanskog nauka i pobožnosti koji proizlaze iz njezine uloge u toj povijesti spasenja otajstvo Božje milosti i sjedinjenje Boga i čovjeka u Mariji. Predavač je potom ukazao na no novozavjetna svjedočanstva o Mariji (Lk 1, 28-30 - Lk 1, 31 - Mt 1, 18.20; Lk 1, 35 - Lk 1, 38 - Lk 1,45 - Galaćanima 4, 1-7).

U nastavku, prof. Barišić je govorio o Mariji u prvom kršćanskom kultu, kazavši kako se najstarije formule ispovijesti vjere u kojima se Kristovo božansko očinstvo povezuje s majčinstvom Djevice Marije, te najstariji prikazi kršćanskog sprovoda, među kojima se pored Krista spasitelja, pojavljuju i slike Djevice s Djetetom pokazuju već duboko ukorijenjeno i raširenu pobožnost među prvim kršćanima koji vjeruju u Marijino otajstvo te ispovijedaju i veličaju njezinu djevičanstvo uz njezino božansko majčinstvo.

Sve teme koje prožimaju marijansku pobožnost, molitvu i zazive su biblijske. To su teme o Marijinoj svetosti, djevičanstvu, majčinstvu i posredništvu, naglasio je predavač. Dr. Barišić je nadalje rekao da je temelj za oblikovanje marijanskog nauka pozivanje na apostolsku tradiciju i na njezinu kristološku ispovijest. U prva tri stoljeća nemamo nikakvog sustavnog razvoja glede nauka o Mariji, istaknuo je i kazao kako se u tom vremenu postepeno počinju oblikovati obrisi unutar koji će se razvijati marijanska vjera Crkve. Predavač je ukratko progovorio i o interesu prvih teologa sv. Ignacija i sv. Justina za marijanske teme.

Zaključujući, dr. Barišić je rekao:"Povijesno gledajući u razvojnim etapama kulta prema Mariji možemo reći da postoje tri etape. Prvo, na Mariju se, na temelju paralelizma Eva-Marija, gleda kao na onu koja je vrijedna udivljenja pomiješanog sa zahvalnošću jer je uključena u dinamizam spasenja. Nakon toga se počinje pojavljivati pouzdana molitva, ne kao plod teoloških rasprava i debata, nego kao spontani odgovor osjećaja vjere Božjeg naroda. I na kraju, treća etapa dolazi čašćenje koje se iskazuje Mariji u crkvama, preko mozaika i različitih umjetničkih izričaja."