Blagoslovljen Gospin kip

Detalji

Kreirano Nedjelja, 23 Listopad 2016 16:39

U samostanu blaženog Augustina Kažotića na zagrebačkoj Peščenici je danas bilo vrlo svečano. Sveto misno slavlje u 11 h je predvodio otac Slavko Slišković, provincijal Hrvatske dominikanske provincije uz sudjelovanje brojnih vjernika prigodom otkrivanja i blagoslova kipa Blažene Djevice Marije. Otac Slavko je u zanimljivoj propovijedi našao poveznicu između vjernika koji su došli u sveti hram na molitvu i današnjeg izabranog evanđeoskog teksta. Rekao je da poput farizeja imamo razloga biti Bogu zahvalni, ali i poput carinika vapiti Bogu da se smiluje našoj grešnosti. Dok farizej meditira o sebi i drugima, carinik je zagledan u Boga. Uvidio je svoju slabost, ali ima pouzdanje u Božju snagu. Svjestan je svoje grešnosti, ali vjeruje u Božje milosrđe.

Zato se vraća opravdan. Potom je rekao kako evanđelist Luka zapravo naglašava da je Isus ispričao prispodobu. On ne govori toliko o dvije konkretne osobe, nego o dva tipa osoba ili pak dvije vrste ponašanja iste osobe. Time nas potiče da u nama ne prevlada stav samodostatnosti, nego otvorenosti prema drugima i Bogu. Prigodno se osvrnuo na blagoslov kipa i istaknuo: “Današnje okupljanje oko kipa Blažene Djevice Marije također je plod naše poniznosti i svijesti da nismo dostatni sami sebi. Ovdje smo jer tražimo Marijin zagovor i njezinu pomoć. Mi ne častimo kip kao takav, jer je isprazno od drveta nadati se pomoći. Međutim, mi preko kipa častimo Onu koju on predstavlja. Kao što preko slika dragih nam osoba i kada nisu tjelesno s nama osjećamo njihovu blizinu, tako je i s Marijom. Nju nam je Isus s križa ostavio za Majku. Zato želimo njezinu sliku blizu sebe. Uz ovaj kip osjećamo njezinu nazočnost. Marijina neograničenost vremenom i prostorom, jer živi vječni danas, iziskuje i suvremeni izričaj njezina lika, kao što je uostalom bio suvremen u gotici, renesansi ili baroku. Kipovi koje vidimo u onodobnim crkvama ne odgovaraju Marijinom povijesnom liku, nego vremenu u kojemu su nastajali. Zadaća Crkve je utjeloviti Riječ Božju u svako vrijeme i svaki prostor. Naš Bog nije Bog mrtvih, nego živih. Svako vrijeme Božje je vrijeme.

Crkva to čini također kroz građevine i umjetnost koje prihvaćaju dosege vremena u kojemu nastaju. Stoga je i kip koji danas blagoslivljamo suvremen nama, a svojom ljepotom povezan s Bogom, izvorom sve ljepote. U svoj poniznosti zamolimo da nam ovo djelo koje danas započinje, Marijinim zagovorom pomogne u vremenitom životu i dovedenas do vječnosti“, zaključio je u propovijedi otac Slavko Slišković. Na kraju misnoga slavlja puku se obratio prior samostana blaženog Augustina Kažotića otac Zvonko Džankić navodeći riječi glasovitog dominikanca Anđela Marije Miškova iz propovijedi koju je održao 1893. godine u Dubrovniku: “S listopadom, kada opada lišće i kada priroda mijenja boje, Marija se kraljicom slavi“. Potom je pozvao vjernike na pozornost prigodom svečanog čina otkrivanja i blagoslavakipa blažene Djevice Marije. Uz to je dodao: “Već osam stoljeća dominikanci ili „bijeli fratri“, kako ih narod naziva, naviještaju i svjedoče Radosnu vijest. Obilježavajući 800 godina od osnutka Reda, na različite načine želimo ukazati na ukupni doprinos znanosti i kulturi braće Reda propovjednika te predanim radom i suradnjom sa svima na „njivi Gospodnjoj“ nastaviti započeto. Na početku kolovoza, uoči blagdanske proslave našeg nebeskog zaštitnika blaženog Augustina Kažotića, postavljen je i blagoslovljen njegov kip, a u mjesecu listopadu kada lišće opada i kada se priroda mijenja, mi se spremamo blagosloviti Gospin kip“. Nakon toga se vjernicima obratio arhitekt Nenad Fabijanić - autor idejnog rješenja za postamente, istaknuvši misao vodilju za njihovo oblikovanje i uklopljenost u sakralni prostor.

Akademski kipar, gospodin Kuzma Kovačić se zahvalio dominikanskoj zajednici na zagrebačkoj Peščenici na ukazanoj časti da prigodom proslave 800. godišnjice dominikanskog Reda izradi dva kipa: bl. Augustina Kažotića i Blažene Djevice Marije. Kip „Gospe s Djetetom“, stojeće figure Majke Božje sa svojim Čedom, našim Spasiteljem u naručju, prizor je koji susrećemo na najljepšim kipovima i slikama svijeta kroz dugu povijest kršćanske umjetnosti. Istaknuo je kako Majka na ovom kipu gleda blago prema Sinu, koji se raduje zbog njezinog zagrljaja. Oblikovao sam kip u drvu tako da ono vlastitim likovnim svojstvima izrazi bitni sadržaj i poruku kipa te po svojoj „drvenosti“ i odgovarajućoj impostaciji dosegne pravi cilj svakog umjetničkog djela, a to je ljepota koja živi u sveukupnoj stvarnosti kipa, sve do njegove površine i simboličke prisutne boje u plavetnilu Gospine haljine i bjelini Isusove odjeće. Radost očitovane Ljubavi izrečena je posebnom dinamikom forme: nagibom osi kipa i blagom „S formom“ Gospine figure, sve do pokreta rukom i prstiju, ritma nabora odjeće, pramenova Gospine kose i uzajamnog pogleda Majke i Sina, pojasnio je kipar i dodao: „Sve to, nadahnuto iskustvom velikih i malih starih majstora kiparstva u drvu, čija djela susrećemo u crkvama diljem Domovine, vodila me je u koncipiranju i oblikovanju i ovog kipa. Umjetnički i vjernički zahtjevi, pomireni u djelima sakralne umjetnosti, ostavili su svoje jedinstvo, vjerujem, i u ovim kipovima“. Prije otkrivanja i blagoslova Gospina kipa, u ime samostanske zajednice otac Zvonko Džankić je zahvalio predvoditelju misnoga slavlja, provincijalu Slavku Sliškoviću, dominikanskim samostanima u Dubrovniku i Splitu i vjernicima na svekolikoj materijalnoj i duhovnoj pomoć oko realizacije projekta „kipova“. Zahvale je uputio gospodiNenadu Fabijaniću, Kuzmi Kovačiću, Mladenu Jakovljeviću, Damiru Ujeviću i pater Marinku Zadru koji su sudjelovali u ostvarenju ovog vrijednog projekta.