Proslava bl. Augustina Kažotića u Zagrebu na Peščenici

k1

Euharistijskim slavljem koje je predvodio mons. Ivan Šaško, zagrebački pomoćni biskup, samostan i župa bl. Augustina Kažotića u Zagrebu na Peščenici svečano su 3. kolovoza 2021. proslavili svoga zaštitnika i time ujedno započeli trogodišnju pripravu za proslavu 700. obljetnice smrti prvoga hrvatskog blaženika.

Nakon pozdravnih riječi župnika fr. Marka Bijelića, mons. Šaško je u uvodu svratio pozornost na četiri ovogodišnje podudarnosti uz svetkovinu bl. Augustina: 800. obljetnica smrti sv. Dominika, 800. obljetnica dolaska dominikanaca u hrvatske krajeve, početak trogodišnje priprave za proslavu 700. obljetnice smrti bl. Augustina i dvadeseta obljetnica osnutka župe na zagrebačkoj Peščenici.

A u homiliji je nadodao i petu podudarnost, 700. obljetnicu smrti Dantea Alighierija, pisca „Božanstvene komedije", i Kažotićeva suvremenika. „Oni su istinski suvremenici, a povezanost Dantea i dominikanaca je takva da su neki s pravom postavili pitanje nisu li se možda u takvoj bliskosti Dante i Kažotić i osobno sreli", rekao je biskup Šaško.

Dante i njegovo djelo važni su i za kršćansku duhovnost i kulturu iz koje je njegovo djelo nastalo, istaknuo je mons. Šaško, te dodao: „Ne znam koliko se danas u hrvatskim školama i na učilištima tomu djelu pristupa s polazišta kršćanstva. Ako se to ne čini, njegova se bit ne može razumjeti te tako okrnjeno – u književnoj i u njegovoj široj duhovnoj vrijednosti – čitateljima, osobito mladima lako djeluje kao dosadno i besplodno." A riječ je o istim zanimanjima, pitanjima i čežnjama koje mladi i stari i danas imaju i, s ključem za tumačenje, moglo bi otvoriti nove obzore i put do radosti.

Ozračje iz kojega je nastala Danteova „Božanstvena komedija", ozračje je u kojemu je živio i djelovao biskup Augustin Kažotić. „Očito je da naša kultura, naše društvo (poput Dantea) treba vodstvo po 'ravnoj stazi', često prekrivenoj 'mračnom šumom', kao slikom životnoga lutanja", istaknuo je mons. Šaško, podsjećajući na početne stihove Danteova spjeva. Teološki kontekst „Božanstvene komedije" je „dominikanski", a to književno remek-djelo kršćanske kulture, kako je rekao papa Pavao VI., gotovo je pjesnički odraz „Sume teologije" sv. Tome Akvinskog.

Ono vodstvo koje nam je potrebno po „ravnoj stazi" nalazimo u evanđelju, u Isusu Kristu koji nam govori: „Ja sam pastir dobri." Neustrašivost i velikodušnost odlike su pastira koje izrastaju iz pouzdanja u Boga i darivanja. Isus, dobri Pastir, daruje život, polaže život za drugoga. Darivanje života je ona zlatna nit povezuje cjelokupno Božje djelo.

Životi svetaca i blaženika su uzor. Sve što je Augustin Kažotić činio proizlazi iz snage evanđelja. U čemu nasljedovati bl. Augustina, upitao je mons. Šaško te sažeo Kažotićevo djelovanje: „Razvijao je pastoralnu djelatnost i u Zagrebu i u Luceri; kao biskup je posredovao u sukobima u društvu; uređivao bogoslužje; promicao školstvo; pisao teološke radove; borio se protiv praznovjerja; brinuo se za siromašne; pridonosio zdravstvenoj skrbi; zauzimao se za prava naroda i pritom sukobio s vladarem..."

U odgovoru je istaknuo da nitko nije izuzet iz evanđeoskih riječi: „Gospodin je svakomu od nas dao neustrašivost i velikodušnost, pouzdanje i darovanost. Nema nikoga tko u svome životu ne bi imao priliku za darivanje, za polaganje svoga života za druge. Nema nikoga tko ne bi mogao posvjedočiti je li pastir ili najamnik, svakoga dana. Nema nikoga tko ne bi imao mogućnost založiti se protiv nepravde; braniti istinu, svjedočiti vjeru."

Zatim je dodao da blaženog Augustina „možemo nasljedovati u evanđeoskoj srži: u nesebičnosti i nenavezanosti; u nenavezanosti na bilo što zemaljsko i prolazno: na moć, imetak, postignuća, ugled i slavu... Iz evanđeoske nenavezanosti, iz radosne slobode, rađa se briga za druge; tu je riznica brige za zemaljsko, ali s pogledom prema nebeskom."

Biskup Ivan Šaško došao je na zagrebačku Peščenicu kao hodočasnik, pješice, želeći povezati put od zagrebačke Prvostolnice do samostanske i župne crkve bl. Augustina, „put od jednoga do drugoga vrela". Stoga je naglasio: „Uz blaženoga Augustina posebno su vezani zdenci. Volio je izviranje života, sađenje ljekovitoga bilja, povezivao ljepotu stvorenoga i vječnoga. Žao mi je što na zagrebačkome vrelu nazvanom 'Manduševac' nema spomena našemu Blaženiku. Jer, i taj izvanjski znak u vremenu naših obnova, pa i obnove naše i Kažotićeve katedrale, govori i o tadašnjim obnovama, zapravo o istinskoj obnovi srca, o brizi za naš narod koji se i danas nerijetko nađe u mračnoj šumi zalutalosti." U tom je kontekstu svratio pozornost na fontanu ispred same Blaženikove crkve na Pešćenici: „Zato je govorljiva fontana ispred ove crkve; svježina koja vraća na „ravnu stazu" i daje novu snagu." I pozvao je da „put predaje, prenošenja kipa bl. Augustina, jača zajedništvo, uči uzajamnost, dijeljenje briga, a nadasve pouzdanje u Gospodina i velikodušno darivanje".

Na kraju homilije mons. Šaško je posvijestio tri važne dimenzije u dominikanskom grbu: „laudare, benedicere, praedicare" – „dati hvalu – blagoslivljati – propovijedati", i koliko je taj redoslijed važan za kršćansku duhovnost. Predložio je da, u godinama priprave za 700. obljetnicu smrti bl. Augustina, to budu i naglasci, „u triptihu vjere, ufanja i ljubavi: jačati pouzdanje u Boga, unositi nadu, svjedočiti ljubav". Davanje hvale izražaj je vjere, blagoslivljanje je življenje nade, a propovijedanje je proroštvo svjedočeno govorom ljubavi.

Na kraju euharistijskog slavlja, nakon molitve pred kipom bl. Augustina Kažotića, rad akademskog kipara Kuzme Kovačića, mons. Šaško je blagoslovio manji Blaženikov kip koji će tijekom trogodišnje priprave ići od obitelji do obitelji u župi na zagrebačkoj Peščenici. Samostanski prior fr. Anto Gavrić je zahvalio biskupu Ivanu Šašku na predvođenju svečanog euharistijskog slavlja na Kažotićevo i na otvaranju puta trogodišnje priprave za 700. obljetnicu Kažotićeve smrti. A vjernike je pozvao da primajući kip Blaženika u svojim obiteljima mole za župu, za grad Zagreb i zagrebačku nadbiskupiju. Posebno je pozvao da mole da bl. Augustin Kažotić bude proglašen svetim, istaknuvši da su hrvatski dominikanci uputili zamolbu hrvatskim biskupima da oni upute molbu papi Franji da bl. Augustina proglasi svetim ekvipolentnom kanonizacijom prigodom 700. obljetnice smrti 2023. godine.

Za ovogodišnju proslavu zaštitnika župe i samostana bl. Augustina Kažotića vjernici su se pripremali prigodnom devetnicom. Krunicu prije mise predvodili su članovi zajednica i skupina koje djeluju u župi. Prvih šest dana devetnice imala su braća iz samostana, a svečanu trodnevnicu predvodio je ovogodišnji dominikanski mladomisnik fr. Karlo Alan Kevo. Na početku trodnevnice, 31. srpnja, u samostanskoj multimedijalnoj dvorani fr. Dominika Barača otvorena je izložba fotografija župljanina Frana Horvata, tematski oblikovana poimanjem nade. Na završetku trodnevnice, i uoči svetkovine, na platou ispred crkve upriličena je duhovna obnova koju je predvodio fr. Dominik Kristijan Gerbic, iz samostana bl. Augustina Kažotića.

k2

k3

 

k4

k5