Započeo ciklus korizmenih tribina na Peščenici „Empatija – mostovi ljubavi"

Detalji

Kreirano Četvrtak, 06 Ožujak 2025 17:19

„Bog bogat milosrđem –čovjek biće empatije" bila tema prve tribine u ciklusu „Korizmene tribine na Peščenici" na Pepelnicu, u srijedu 5. ožujka, a o temi Božjeg milosrđa i odnosu i povezanosti s empatijom govorio je fr. Tomislav Kraljević, provincijal Hrvatske dominikanske provincije „Navještenja Blažene Djevice Marije", koji je, kao prvi župnik župe bl. Augustina Kažotića na Peščenici, prije 20 godina i pokrenuo Korizmene tribine na Peščenici.

Polazeći od činjenice da je milosrđe jedna od središnjih tema u Bibliji, kao i u pontifikatima sv. Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i Franje, fr. Tomislav Kraljević je prvo naglasio da je Božje milosrđe, kao dio Božje objave u Isusu Kristu, sastavni dio Radosne vijesti. Boga kao ljubav objavljenu ljudima nemoguće je (za)misliti ili pojmiti bez milosrđa. Zatim je prisutne fr. Tomislav podsjetio na riječi sv. pape Ivana XXIII. na otvaranju Drugoga vatikanskog koncila: „U sadašnje vrijeme Zaručnica Kristova više voli primijeniti lijek milosrđa negoli prihvatiti oružje strogosti." U potrazi za paralelom iz ljudskog života i iskustva predavač je podsjetio na „zlatno pravilo" prisutno u nasljeđu svih religija i kultura, koji se na određeni način podudara s temom milosrđa. „Ne činiti drugima ono što ti ne bi htio da drugi čine tebi" je izraz empatije i suosjećanja, koji nas tjera da iziđemo iz kruha vlastitog egoizma. Milosrđe kao i empatija nas stavlja na mjesto, ili „u kožu" drugoga ili bližnjega. Govorom o konceptu Božjeg milosrđa u Starom zavjetu, kroz iskustvo Mojsija i proroka, napose Hošee, predavač je slušateljima približio iskustvo preokreta u pogledu Izraelaca na Jahvu. Radi se o svojevrsnom preokretu u srcu samoga Boga, koji se u potpunosti reflektira u odnosu Boga prema njegovom narodu. Suosjećanje preuzima primat tj. prevlast nad pravednošću. Bog je i dalje pravednost, ali prvo Božje suosjećanje stupa odsada ispred njegove pravednosti. Zbog toga fr. Tomislav će ustvrditi: „Božja svetost, odnosno njegov bitak, ne otkrivaju se u pravednoj srdžbi niti u nedohvatljivoj transcendenciji, nego u njegovu milosrđu."

Govoreći o Božjem milosrđu u Novom zavjetu, napose kroz perspektivu prispodobe o rasipnom sinu, koja je u svojoj poruci prispodoba o milosrdnom Ocu, fr. Tomislav Kraljević je istaknuo da je upravo Božje milosrđe, koje je Isus živio i iskazivao prema grešnicima, bilo ono što je farizeje živciralo i ljutilo. Problem farizeja je bio taj što u kod Boga uvijek tražili pravednost nikada milosrđe. U konačnici, spasenje je izraz Božje milosrdne ljubavi jer „poruka Božjeg milosrđa nalazi se u središtu soteriološkoga govora o spasenju kroz Isusa Krista i zbog tog je u središtu našega života."

U zaključku izlaganja fr. Tomislav Kraljević je naglasio, pozivajući se na misao sv. Tome Akvinskoga da je milosrđe  ime našega Boga budući da u milosrđu svom Bog nam otvara svoje srce i dopušta da ga bijeda i patnja čovjeka pogode, da je milosrđe ključ kršćanskog života i svjedočenja u društvu. Pri tome je upozorio na jednu krivu ideju o milosrđu kao kršćanstvu  (vjeri) na rasprodaji. Baš suprotno, milosrđe, koje u sebi pretpostavlja i uključuje empatiju, je Božja zapovijed i izazov i življenju praktične vjere. Bez milosrđa ne možemo slijediti niti  ljubiti Boga. Nemoguće je ljubiti Boga koga ne vidimo ako ne ljubimo bližnjega svoga koga vidimo. Pri tome važnu ulogu imaju duhovna i tjelesna djela milosrđa. Također fr. Tomislav je podsjetio da je tema milosrđa važan dio Isusova govora o posljednjem sudu. Milosrđe, koje oplemenjuje i produbljuje empatiju i suosjećanje, je kršćanski odgovor na vrijeme koje živimo. I na kraju je fr. Tomislav Kraljević upozorio je milosrđe uključeno u Isusova blaženstva: „Blago milosrdnima!", što čini da življeno milosrđe u sebi jest, ne samo izazov, nego i Božje obećanje nama.

Prigodno, o 20. obljetnici korizmenih tribina, u samostanskoj multimedijalnoj dvorani "Fr. Dominik Barač - dominikanac, mučenik" postavljena je izložba plakata proteklih tribina.

Moderator ovogodišnjih tribina je fr. Marko Bijelić, OP, samostanski lektor i župni vikar. Tribine su dio kompetitivnoga projekta Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, kao jedna od triju aktivnosti projekta Što nas povezuje? Uz tribine, dio projekta je znanstvena konferencija Mnoga lica empatije 7. ožujka 2025. te radionice Škola empatije. Više o samom projektu i aktivnostima možete vidjeti na ovoj poveznici: https://www.ffrz.unizg.hr/naslovnica/znanstvena-djelatnost/znanstveni-projekti/sto-nas-povezuje/