Nakon 365 dana rada, učenja i službovanja, (koji su usput proletjeli, jer kao da smo jučer bili na Braču i pričali kako bi iduće godine, uz Božju pomoć, mogli na Korčulu), naš vođa i kapetan pater Marko, poveo nas je u nedjelju 20.07. nakon svete mise i molitve, na 11 nezaboravnih dana na otok Marka Pola. Plan za put i boravak je prethodnih dana bio isplaniran do najmanjeg detalja. Uspjeli smo iznajmiti veliki kombi, naš kuhar Ivan Tomkić složio je (uz moju malu pomoć) jelovnik, i kupilo se i nabavilo sve. U Opuzenu smo još ubacili dinje i lubenice u krcati kombi.
Ekipa od nas 18 bila je dio iz Dome dio iz zbora Osvita. Mada već dosta kasno, oko 23h, u predivnom samostanu sv Nikole radosno nas je dočekao domaćin, naš legendarni pater Drago! Svi smo se odmah oduševili ljepotom samostana. Brzo smo se rasporedili po sobama i hodnicima, neki u krevete, neki u vreće i neki na luftiće. Svako smo jutro prvo slavili svetu misu u samostanskoj crkvi sv Nikole, uz pjevanje našeg Osvita. Onda je slijedio bogati doručak uz dogovor za dan koji je pred nama. Bilo je kupanja uz samostan, odlazaka do grada, 3 odlazaka na pješčanu plažu Lumbarda, gdje se žestoko igrao picigin, kao i na čarobnoj plaži Bačva. Oko 14h naš kulinarski majstor Ivan bi se sa svoja 3,4 dobrovoljna pomoćnika zatvorio u kuhinju, iz koje bi oko 16h uslijedio poziv za ručak, koji je svaki bio izvrstan! Popodne je bilo slobodno sve do 20h kada smo imali večernju molitvu, a nakon toga, slobodan program.
Gledale su se utakmice, pekle palačinke,pizze i kokice, pjevalo se, svirala gitara, čitalo, ispijale kave... U nedjelju 27.07. popodne, dio nas je otišao na izlet do Blata i posjetu svetištu i grobu blažene Majke Marije Propetog Isusa Petković. Pozvonili smo na portafon i radosno nas je ugostila sestra franjevka, ispričavši nam malo o blaženici. U utorak 29.07. bili smo pozvani na gostovanje na radio Korčula u emisiju koju vodi naša sestra dominikanka Blaženka. Zbor je otpjevao 3 pjesme, a nas troje iz Dome i pater Marko odgovarali smo na pitanja o sv Dominiku, našem redu, našim aktivnostima. Tog istog dana, koji je bio dan sv Teodora tj. sv Todora (kako ga oni zovu), zaštitnika Korčule, prisustvovali smo svečanoj svetoj Misi u 19.30h u katedrali sv Marka.
Svetu Misu je predvodio uzoriti vojni ordinarij BiH Tomo Vukšić, koji je dao dojmljivu propovijed. Nakon svete Mise slijedila je procesija kroz grad sa relikvijom, svijećama i križevima. I nakon svega, odigrana je legendarna Moreška i veselje do kasno u noć uz pune stolove. Posljednji dan popodne, iskoristile smo Ana i ja da posjetimo samostan naših časnih sestara (neki su bili prije) koji se nalazi u neposrednoj blizini. Pokazale su nam vrtić koji ima 120 djece, svoje predivne vrtove u kojima uzgajaju povrće i voće kroz cijelu godinu, obnovljenu kapelu. Moram još svakako spomenuti dobar duh samostana, našu sestru Jagicu, koja nam je za sve bila na pomoć, i svako nam jutro donosila svježi kruh. Neprocjenjivo!
I na kraju moram reći, da je uz duhovnu dimenziju našeg ljetovanja, bilo toliko smijeha, pjesme, radosti koje ćemo svi pamtiti. Neke je trebalo malo potaknuti na kućanske poslove, no duboko sam uvjerena da je za svakoga od nas ovo ljetovanje bio dobitak! I da ćemo na tome nastaviti graditi naše zajedništvo na dobrobit naše župe, naše Crkve i nas samih, ne zaboravljajući nikada kome pripadamo i kome sve dugujemo!!!
Laura Jagodić