"Tko ima autoritet taj ima moć? Uprava u dominikanskoj tradiciji"

Detalji

Kreirano Četvrtak, 26 Veljača 2015 10:13

U sklopu jubilarne desete "Korizme na Peščenici" u srijedu 25. veljače u velikoj samostanskoj dvorani održano je predavanje na temu „Tko ima autoritet taj ima moć? Uprava u dominikanskoj tradiciji“, o kojoj su govorili vlč. Ivan Tolj, (Styria) i doc. dr. sc. Anto Gavrić, OP. Kada je u pitanju autoritet razvidno je kako je on u krizi bilo da je riječ o politici, društvu, crkvi, rekao je Tolj - prvi izlagač. Za autoritet se treba izboriti, a za to je potrebna unutarnja sloboda jer se samo tako može postati osobom koju se uvažava i poštuje te koja ima osnovanu vrijednost.

Izlagač se osvrnuo i na stanje u društvu spomenuvši "prolazne autoritete", kazavši kako se radi o trenutačnim društvenim pojavama iza kojih ništa ne stoji. Autoritet su oblikuje u srcu i duši osobe koja se kao takva ne boji biti autentičnim svjedokom vrijednosnog sustava koji traje, zaključio je vlč. Tolj.

Kriza autoriteta nije novost, istaknuo je u uvodnom dijelu provincijal Anto Gavrić te naveo dvije tvrdnje. Hannah Arendt, jedna od najutjecajnijih političkih filozofkinja 20. stoljeća, 1968. piše da je "autoritet nestao iz modernoga svijeta". Timothy Radcliffe, bivši vrhovni poglavar dominikanskog reda, u svome govoru na sinodi europskih biskupa u Rimu 1999. piše: "Kriza autoriteta koju doživljavamo unutar Crkve samo je jedan od simptoma dalekosežnije krize autoriteta u našoj sveukupnoj europskoj kulturi." U izlaganju Gavrić je ukratko prikazao novost zakonodavne moći u dominikanskom redu, koja je od samih početaka dana generalnim skupštinama reda, najvišem autoritetu Reda, koje u trogodišnjem ritmu i slijedu pokazuju da je autoritet mnogolik i da svima kao braći pripada autoritet. Taj se sustav razvijao tijekom gotovo osam stoljeća, promišljala ga je i propitkivala zajednica slobodnih ljudi. Radi se o sustavu koji uključuje stvarno sudjelovanje svih. Nitko se ne smije smatrati nezainteresiranim za ono što se odnosi na cijeli red, svaku zajednicu i svakog brata. Sveti Dominik je htio institucionalno uključiti svakoga brata. U Redu braće propovjednika redovito se ističe prioritet i važnost apostolata propovijedanja.

Svaki propovjednik je ponajprije posrednik Riječi te da stoga brižno i sućutno uočava potrebe onih koji traže riječ istine, svjetla, poticaja, ohrabrenja, osnaženja u konkretnoj situaciji koju proživljava sam ili u široj zajednici. Uloga poglavara u Redu propovjednika smješta se između apostolske poslušnosti i zajedničkoga života te poziva i potiče redovničku braću da se stave "pod autoritet" Riječi koja ih oblikuje u njihovu bratskom životu u zajednici i otvara za poslanje. Zadaća je uprave u Redu propovjednika promicati kvalitetno bratsko zajedništvo, slavljenje Riječi i molitvu te studij, što jamči i promiče apostolsku slobodu. Tako je moguće odgovoriti na poziv pape Franje da osobe posvećenog života "probude svijet", da znaju "stvarati "druga mjesta", gdje se živi evanđeoska logika dara, bratstva, prihvaćanja različitosti, uzajamne ljubavi". Ta su mjesta samostanske zajednice i one bi trebale sve više postajati kvasac društva nadahnutog na evanđelju, "grad na gori" koji govori o istini i snazi Isusovi riječi. A redovnik svjedoči svojim životom da se stavlja "pod autoritet" Riječi, rekao je na kraju izlaganja dr. Anto Gavrić.