Augustin Kažotić - štovatelj svetih moći

Detalji

Kreirano Utorak, 10 Ožujak 2015 06:30

Drugi vatikanski sabor potvrdio je staru praksu Crkve da štuje ne samo svete nego da se poštuju i njihove moći (SC 111). Svete su naime moći tjelesni ostaci svetaca ili predmeti koji su bili u bliskom dodiru sa svetima, njihovi zemni ostaci koji su zajedno s dušom u jedinstvu ljudskog bića surađivali na putu spasenja ili su bili u tijesnom dodiru s njima. Kao takve zaslužuju štovanje i podržavaju naš duhovni život.

Čovjek nije samo duša, ima i tijelo, pa nam moći pomažu da se lakše čitavim svojim bićem povežemo sa svetima; jačaju našu molitvu, vjeru u zagovor svetaca i poziv da ih nasljedujemo. Imajući pred očima ili uza se njihove slike ili svete ostatke lakše mislimo na njih, vjera nam postaje žarča kao u one bolesne žene kojoj je Krist rekao kad je dodirnula njegov ogrtač: "Kćeri, tvoja te je vjera ozdravila, hajde u miru" (Lk 8,48). Crkva je od svojih početaka štovala ostatke svetaca i s posebnim je poštivanjem pokapala tijela preminulih, napose mučenika; to se vidi i u štovanju prvih kršćana prema ostacima sv. Petra i drugih mučenika. Štovanje svetih ima punu vrijednost ukoliko se temelji na istini. Zato treba nastojati ne samo da naša osobna pobožnost bude istinita i iskrena, nego i da moći, koje štujemo, budu istinite i vjerodostojne. Ne traži se tu znanstvena vjerodostojnost, makar je i ona poželjna, nego obična, ljudska vjerodostojnost kakvu redovito tražimo i u ljudskom životu; takva vjerodostojnost je dovoljna da što bolje doživimo susret sa svetima i ojačamo svoju vjeru.

U štovanju svetih i njihovih ostataka isticao se i prvi naš blaže- nik Augustin Kažotić. U svojoj knjizi Sivlenje blasenoga Gazotti Augustina, zagrebechkoga biskupa, izdanoj u Zagrebu 1747., str. 21-22 B. A. Krčelić piše o relikvijama koje se štuju u zagrebačkoj katedrali na starom kajkavskom narječju, što pretočeno u današnji hrvatski jezik glasi:"Katedrala... je bogata mnogim relikvijama, kao dvjema kostima ruke sv. Petra mučenika iz dominikanskog Reda (prema kojem je Augustin imao posebnu pobožnost)..." Dio tih moći i danas se čuva u Riznici zagrebačke katedrale pod brojevima 9 i 10, a drugi dio razdijeljen je za posvetu raznih oltara nadbiskupije. Kardinal Juraj Haulik stavio je dio tih moći u menzu oltara kapele sv. Jurja u Maksimirskom parku. Ova se kapela danas nalazi u žalosnom stanju: stradala je od zuba vremena i oskvrnjena je od nepoznatih počinitelja. Neka štovanje bl. Augustina prema svetim relikvijama, posebno prema moćima sv. Petra iz Verone, mučenika, dominikanca, i nama bude uzor štovanja svetaca i njihovih relikvija, da slijedeći primjer svetih zaštitnika idemo njihovim putem i da nas prati njihov zagovor.

J. Mlinarić, "Augustin Kažotić, štovatelj svetih moći", u: Vjesnik za širenje štovanja i za kanonizaciju "Blaženi Augustin Kažotić" VII (1981.) 1-2, str. 6-7.