Štovanje bl. Augustina

Detalji

Kreirano Ponedjeljak, 23 Ožujak 2015 08:41

Sveti biskup Augustin Kažotić već se za svoga života na zemlji pročuo po svojem svetom i kreposnom životu. I što je vrlo neobično, samo dvije godine iza njegove smrti (1325.) uputio je vojvoda Ka- labrije i potkralj Napulja Karlo Anžuvinac molbu papi Ivanu XXII da uvrsti Augustina u imenik svetaca. Po nekim svjedočanstvima papa Ivan XXII toj je molbi udovoljio i ubrojio biskupa Augustina među svece.

Zato postoje i mnogi dokazi. Navest ću samo jedan nama najbliži. U timpanonu portala Augustinova svetišta u Trogiru pored lika Augustinove sestre Bitkule nalazi se latinski natpis: Domina Bitcula soror huius sancti Augustini - Gospoda Bitkula, sestra ovoga svetoga Augustina. Na žalost bula o tom imenovanju negdje se zametnula, trebalo bi je pronaći, i sve bi bilo riješeno. Naš vrijedni, sada već pok. o. Frano Kovačević, uvijek je sanjao o tome da bi bulu pronašao, ali eto smrt je prekinula njegove planove. Na žalost i u kultu bi. Augustina u prošlim stoljećima nastala su razdoblja praznine, pa se osjetila potreba da Kongregacija obreda ponovo ispita pitanje štovanja bi. Augustina, te je papa Inocent XII g. 1700. potvrdio njegovo štovanje, a 1. listopada 1701. odobren je vlastiti oficij i misa bi. Augustina gradovima i biskupijama Lučere, Zagreba, Trogira i Dominikanskom redu i odobreno je slavljenje dana bi. Augustina svake godine 3. kolovoza.

Ovom bih prilikom postavio samo jedno pitanje: da li smo mi Hrvati u svojoj prošlosti dovoljno poradili na upoznavanju i širenju Augustinova kulta? Život bl. Augustina tijesno je povezan sa životom i stradanjem našega naroda u njegovoj burnoj prošlosti. Njemu zaista pripada primat među svim našim Božjim ugodnicima: prvi je hrvatski blaženik, jedini je blaženik među hrvatskim biskupima, prvi hrvatski teolog, značajan za razvoj crkvene glazbe itd. Kad sve to razmotrimo, moramo s bolom priznati da je malo učinjeno. Razumije se da time ne umanjujem vrijednost i drugih Božjih izabranika. U tom divnom Božjem cvjetnjaku svaki se od ovih izabranika ističe svojim specifičnim likom, svaki je od njih na svoj način pridonio slavi Božjoj. Pogotovo to vrijedi za brojne mučenike u burnoj prošlosti našega naroda. Međutim, kako rekoh, baš ova povezanost biskupa Augustina s našom stvarnošću daje mu iznimno mjesto u našoj crkvenoj i nacionalnoj povijesti. Hrvatski povjesničar Trogiranin Marko Perojević iznio je glavnu karakteristiku Kažotićeva djelovanja: "Augustin je bio učenik Bonifacija VIII i izvršitelj njegovih crkvenih i političkih ideja. Bio je junak velike tragedije, iako nije tragično završio. To bi mu se stalno bilo i dogodilo, da je ostao u svojoj biskupiji, i bio bi poput splitskog nadbiskupa Rajnerija poginuo mučeničkom smrću. Augustin je žrtva onih prilika u kojima se Crkva borila protiv nasilnika." Dirljiva je sudbina ovoga našeg svetog biskupa, koji iz čakavskog Trogira dolazi među kajkavske Hrvate, da bi tu urezao žive brazde u povijesti našega naroda. U njemu je Hrvatska dobila sveta biskupa, borca protiv nepravde, progona i pljačke. Na koncu sa zadovoljstvom moramo ustanoviti da se posljednjih godina kult bi. Augustina sve više širi po našim hrvatskim krajevima i da se vjerni puk sve više obraća njegovu moćnom zagovoru. U tom nastojanju trebale bi prednjačiti nadbiskupije Zagrebačka i Splitska, kao i njegov rodni Trogir, koji ga je uvijek volio i častio, a iznad svega njegova subraća oci dominikanci koji u njemu imaju divan uzor svetosti i požrtvovnosti.

Frane Sentinella, "Štovanje bl. Augustina", u: Vjesnik za širenje štovanja i za kanonizaciju "Blaženi Augustin Kažotić" VI (1979.) 1, str. 13-14.