U ono vrijeme: posla Bog anđela Gabriela u galilejski grad imenom Nazaret k djevici zaručenoj s mužem koji se zvao Josip iz doma Davidova; a djevica se zvala Marija.
Mjesec ožujak je u znaku otajstvenoga Navještaja Gospodnjega. U središtu pozornosti Lukina evanđelja (Lk 1,26-38), što ga čitamo i slušamo o svetkovini Blagovijesti jest djevojka Marija iz Nazareta kojoj Bog šalje anđela Gabriela s porukom da će začeti i roditi sina, koji će biti Sin Svevišnjega. Svetkovinu od Božića dijeli punih devet mjeseci (vrijeme jedne trudnoće). Kako nam sadržajem priopćuje, u Prvom radosnom otajstvu ljudski um se uzdiže, uzvisuje i gubi u kontemplaciji velikoga otajstva Utjelovljenja Božje Riječi. To otajstvo rezultira s tri dostojanstva.
Prvo upućuje na činjenicu kako je to otajstvo naviješteno Mariji najprije mentalno (duhovno), a onda i tjelesno. Drugo govori o Marijinoj suradnji u punini slobodne volje, a treće pak o tome kako će ona biti primjer kršćanske vjere. Iz evanđelja se jasno uočava kako Bog s poštovanjem pristupa čovjeku respektirajući njegovu slobodu i pristanak, čak i kada ga obilato daruje, što se očituje u navještaju začeća. Naime, anđeo Gabriel najprije stječe Marijinu pozornost, potom je obavještava o velikoj tajni i na kraju dobiva njezin pristanak - stvarateljsku riječ Fiat, neka bude. Potonju je riječ izgovorila Marija pa je Bog čovjekom postao i Božja se ljepota spustila neba na zemlju. Vječno svjetlo uljepšalo je vrijeme i zemaljski svijet. To je razlog radosti svetkovini Navještenja Gospodnjeg. Sestre i braćo, budimo stoga vjerni poput Djevice, primajući Božje otajstvo i postajući službenici Gospodnji u svijetu u kojem Bog i danas preko nas nastavlja svoje utjelovljenje u ljudsku povijest i ljudski život, nastavlja onaj isti plan spasenja koji je Marija prva u potpunosti prihvatila i ostvarila.
Zvonko Džankić, OP