Naš svetac

Detalji

Kreirano Utorak, 14 Travanj 2015 08:14

I sveci pripadaju narodu iz kojeg su ponikli. Pripadaju u prvom redu svom narodu koji se njima ponosi. Međutim, svetac po svojoj univerzalnosti pripada i svima ostalim - čitavu čovječanstvu. Put do svetosti svima je otvoren. To nije nikakva utvara, nikakva utopija. Svi smo pozvani na svetost. Biti svet u najširem smislu znači biti kršćanin u posvetnoj milosti. Po posvetnoj milosti mi -smo djeca Božja i baštinici svih nadnaravnih dobara. Kao članovi općinstva svetih mi smo u međusobnoj ovisnosti sa svim članovima putujuće, trpeće i slavne Crkve, sudjelujemo u svim bogatim zakladama Mističnog Tijela Kristova.

U golemom mnoštvu općinstva svetih ističe se napose nepregledna vojska kreposnika, koje je Crkva proglasila svetima. Od Urbana VIII i Benedikta XIV vrše se u kanonizacijskom procesu vrlo stroga istraživanja, koja moraju ustanoviti da su ispunjeni ovi uvjeti: 1. da je pokojnik do posljednjeg časa pripadao Katoličkoj crkvi; 2. da je proslavio Crkvu mučeništvom ili herojskim krepostima; 3. da je poslije njegove smrti Bog proslavio njegovu svetost čudesima, koja £u se dogodila po njegovu zagovoru. Podvrgavajući svoj sud konačnom sudu Svete Stolice, kojoj pripada pravo uvrstiti nekoga u broj svetaca, mi možemo, uz dužne rezerve, kazati da među Hrvatima prošlih pokoljenja imade na tisuće i tisuće ljudi, koji imaju objektivne odlike svetaca. To su u prvom redu brojne čete onih mučenika, koji su bili stavljeni pred odluku da se ili odreknu Krista i tako spase svoj život i imanje, ili da budu ubijeni, a oni su radije odabrali smrt, nego da se iznevjere Kristu i svetoj Crkvi. To su nadalje čete onih mladića i djevojaka, muževa i žena, staraca i starica, koji su se uzdigli do herojskih kreposti. Pavao Ritter Vitezović imao je pravo kad je pjevao da je Hrvatska naselila nebo kreposnicama. Vrlo neznatan broj naših ljudi uzdignut je na čast oltara. Među tim rijetkim odiabranicima nalazi se i naš svetac bi. Augustin Kažotić, koji se kao sveti čovjek već više od šest stotina godina slavi u molitvama, pjesmama, povijesnim djelima, slikama i kipovima.

I po najstrožem kriteriju, Augustinu Kažotiću pripada kruna svetosti. Premda su neka razdoblja njegove muževne dobi prikrila polutamom, i mada često u onim događajima, koji su nam dokumentarno zabilježeni, teško prodiremo u njegovu unutrašnjost, ipak jedno možemo zaključiti s potpunom sigurnošću da je naš svetac od svoje mladosti pa do blažene smrti bio veliki čovjek. Čovjek herojskih kreposti, koji je zavrijedio da mu se utječemo u molitvama. Putnik koji je ostavio na zemlji ljusku prolaznosti, ali je ujedinjen s Bogom postigao neumrlu svrhu života. Svetac po čijim zaslugama možemo očekivati od Boga velike milosti. Pobjednik, koji sjedi zajedno s Kristom na nebesima. Naš svetac, bl. Augustin Kažotić, rodio se u Trogiru, gdje se i danas u blizini sjevernih gradskih vrata može vidjeti kuća Augustinova oca Nikole Kažotić a. Na ulici s južne strane nalazi se niša, u kojoj je slika bl. Augustina Kažotića, kojega u Trogiru zovu NAŠ SVETAC, u dominikanskom odijelu s ljiljanom u ruci, a pored nje je prikazan anđeo, koji drži mitru i biskupski štap. Veoma je značajna ova slika na rodnoj kući bl. Augustina, jer naš svetac drži ljiljan u ruci, a time je umjetnik htio naznačiti, kako tvrde pojesničari, da svetac nikada u svom životu nije izgubio posvetnu milost, koju je dobio kada je primio sakramenat svetog krštenja. Trogir je rodno mjesto bL. Augustina Kažotića i Trogirani s potpunim pravom mogu govoriti: Bl. Augustin Kažotić je naš svetac.

"Naš svetac", Vjesnik za širenje štovanja i za kanonizaciju "Blaženi Augustin Kažotić" I (1967.) 1, str. 7-8.