Augustin Kažotić i štovanje Majke Božje

Detalji

Kreirano Ponedjeljak, 04 Svibanj 2015 08:33

Život i rad zagrebačkog biskupa Kažotića (1303-1322) predmet su brojnih istraživanja u Hrvatskoj ali i izvan njegove domovine. U Augustinovoj atraktivnoj ličnosti susrećemo jednog od prvih hrvatskih teologa, inicijatora pismenosti i organizatora našega srednjovjekovnog školstva, pobornika za socijalnu pravdu i prvog hrvatskog blaženika. Ne manje važan bio je njegov udio u liturgijskom stvaralaštvu Zagrebačke crkve u XIV. stoljeću. Naime, do unifikacije rimskog obreda nakon Tridentskog sabora, gotovo svaka veća ili uglednija biskupija ili crkvena pokrajina ima svoj vlastiti obred ili bar neke osobitosti unutar već postojećih i afirmiranih liturgija na Zapadu.

Slobodom stvaralaštva i mogućnošću unošenja nacionalnih i lokalnih značajki u liturgiju poslužili su se i reformatori zagrebačkog obreda, čiji razvoj možemo pratiti takoreći od osnutka zagrebačke biskupije (1094) pa sve do 5. listopada 1788. kada je biskup Vrhovec ukinuo ovo sedam stoljeća staro obredno iskustvo na tlu hrvatske crkve. U tako dugoj povijesti nastanka, procvata i dokinuća zagrebačkog obreda vidno odskače lik biskupa Kažotića koji spada među revne promicatelje liturgijske obnove u Hrvatskoj početkom XIV. stoljaća. Za Kažotićeva biskupovanja, uz mnoge korisne odredbe u vezi s urednim i plodonosnim odvijanjem bogoslužja u zagrebačkoj stolnoj crkvi, uvedena je i zavjetna misa u čast Majke Božje. Naš uvaženi liturgičar Dragutin Kniewald pretpostavlja da je ovaj Kažotićev reformni zahvat u uskoj vezi s cistercitima iz Topuskog. Poznata je činjenica da su ti redovnici oko 1175. uveli u svoju liturgiju svagdanju misu u čast Marije. Ako se već naglašava neposredni utjecaj cistercita na Kažotićeva odluku o uvođenju zavjetne mise na čast Bogorodice u Zagrebačkom liturgijskom kalendaru, ne treba zaboraviti ni činjenicu da je naš ugledni biskup istu misu imao u dominikanskom misalu, jer je poznato da se njegov Red na poseban način isticao štovanjem Marije. Mnoga povijesna vrela potvrđuju da se u dominikanskim samostanskim crkvama od samih početaka Reda subota slavila kao pravi Marijin blagdan. Subotnji časoslov dominikanaca u XIII. stoljeću ima određene blagdanske karakteristike: »služba čitanja« ima psalme od blagdana Blažene Djevice Marije, na "jutarnjoj" psalme od nedjelje, za male časove posebne antifone, a sveta misa imala je »posljedicu« kao da je blagdan. Jasno je onda da je bi. Augustin Kažotić kao zagrebački biskup poticao svoje vjernike na pobožnost Bogorodici prema kojoj je još kao mladi dominikanac pokazivao iskreno štovanje.

Marijan BIŠKUP, "Augustin Kažotić i štovanje Majke Božje", Vjesnik za širenje štovanja i za kanonizaciju "Blaženi Augustin Kažotić" XIII (1987.) str. 2.