Klement biskup, sluga slugu Božjih

Detalji: Kreirano Četvrtak, 10 Rujan 2015 10:24

2015-09-10-a-k-01 Klement V. papa imenuje Zagrebačkom biskupu Augustinu zaštitnike protiv nasilja

Klement biskup, sluga slugu Božjih. Časnoj braći (Nikoli) zadarskom nadbiskupu i biskupima Gurka i Pečuha pozdrav i apostolski blagoslov. Zato nas je Gospodin postavio na čelo obitelji kuće svoje da, na vrijeme razborito pružajući potrebnu pomoć obrane pojedincima koji su vjerni u povjerenoj službi, posebno mislimo na nevolje onih kojima je povjerena veća briga zbog časti kojima su odlikovani te da suzbijamo štetu i njih same oslobodimo od tlačenja.

Upravo smo primili pritužbu časnog našeg brata Augustina, zagrebačkoga biskupa, da su neki svjetovni (dijecezanski) i redovnički klerici, markgrofi, vojvode, knezovi, baruni, plemići i drugi laici grada i biskupije zagrebačke i susjednih krajeva zaposjeli i učinili da se zauzmu tvrđave, sela, zemlje, posjedi, davanja, prirodi (prihodi), ovlasti i prava te neka druga nepokretna i pokretna dobra koja pripadaju zagrebačkom biskupskom stolu i drže to zauzetim ili onima koji to čine pružajući pomoć i zaštitu i tako priječe da se klerici, crkveno osoblje, udovice i druga sirotinja koja na to ima pravo, uteku u zaštitu duhovnom sudu. Isto tako onemogućuju biskupu da na mjestima koja pripadaju istom stolu podiže i gradi mlinove i druge korisne zgrade. I neke druge crkvene osobe, kako svjetovne tako i redovničke, pa općine i pojedinačni predstavnici gradova, tvrđava i sela u biskupiji i u susjednim krajevima nikako istom biskupu ili njegovim zamjenicima ne žele dati račun o primanjima, prihodima, posjedima, pravima i drugim stvarima koje pripadaju gore spomenutom stolu. Nekoji pak gradovi, biskupije i spomenutih (susjednih) krajeva koji se ne boje omalovažavati ime gospodara istog biskupa na mnoge načine uznemiruju i škode mu u tvrđavama, selima, zemljama, sudbenosti (jurisdictio), pravima, dobrima i drugim stvarima koje pripadaju gore spomenutom stolu. Zbog toga nas je rečeni biskup ponizno zamolio, budući da mu je veoma teško obraćati se tužbama u svakom pojedinom slučaju, da se u ovom dostojimo očinskom skrbi pobrinuti se za njega.

Mi dakle protiv otimača, osvajača, uznemirivača i onih koji čine ovakve nepravde želeći mu (biskupu) pružiti pomoć kako bi se zauzdala njihova lakomost a druge onemogućilo da slično čine, naređujemo da vi, ili dvojica ili jedan od vas samih ili po drugom ili drugima, makar su i izvan mjesta na kojima ste određeni kao čuvari i suci, rečenom biskupu dok je živ pružajući zaštitu djelotvorne obrane ne dopustite da ga netko od spomenutih ili neki drugi otimač, drznik, uznemirivač, činilac nepravdi nepravedno uznemiruje ili da mu nanosi poteškoće, štete ili nepravde. Rečenom biskupu pri teci te u pomoć kad vas on ili njegovi vikari i zastupnici ili netko u ime njihovo zatraži da spomenuti ili bilo tko drugi vrate utvrde, sela, zemlje, posjede, vlast (jurisdictio), pravo te nepokretna i pokretna dobra, prirode i prihode, dažbine i bilo koja druga rečena dobra i da pomognete u bilo kojim sadašnjim i budućim uznemirivanjima, nepravdama i štetama, u onim dakako, koje traže sudsku zaštitu. Učinite to izravno, bez buke i sudskog postupka, a drugi put, kad to traži vrsta nepravde riješite to sudskim postupkom. Otimači ili osvajači, uznemirivači i drznici, svi koji nanose nepravde ili se na bilo koji način suprostavljaju i bune, bili bilo kojeg položaja ili časti, reda ili staleža, bilo kad i bilo gdje, neka se, omogućivši im priziv, (kazne) crkvenom cenzurom, pozvavši se na ovo (ovlaštenje) i tako dalje. Ovo se ovlaštenje daje bez obzira na odluku pape Bonifacija VIII. sretne uspomene, našeg prethodnika, kojom se određuje da se od crkvene vlasti (a sede) imenovani suci upravitelji, izvan grada i biskupije u kojima su imenovani, ne usuđuju protiv bilo koga postupati niti se usuđuju povjeriti drugom ili drugima da nekog pozovu na sud ako je taj pozvani dan hoda daleko od granica njihove biskupije.

Također, ovo se ovlaštenje daje usprkos autoriteta iste odluke koja traži da, kad se radi i o očitoj nepravdi i nasilju ili nekoj drugoj stvari koja zahtjeva sudbenu istragu i kaznu protiv počinitelja ili naredbodavca, upravitelji ništa ne poduzimaju osim na općem (javnom) sudu i to ako se krivac ne nalazi tri ili četiri dana hoda izvan svog grada ili biskupije kao i usprkos bilo koje ustanove što su je izdali naši prethodnici Rimski Prvosvećenici o opunomoćenim sucima, upraviteljima i drugima što bi moglo u ovoj stvari ometati vaše ovlasti i službu i njihovo slobodno vršenje. Ovo ovlaštenje vrijedi i usprkos tome ako je nekima bilo općenito bilo pojedinačno od spomenute Stolice dana milost da ne mogu biti izopćeni, suspendirani ili udareni interdiktom, niti da ne mogu biti izvan ili unutar određenih mjesta pozvani na sud, ako apostolsko pismo vašu ovlast ne spominje potpuno i izričito od riječi do riječi. Isto vrijedi i o bilo kojoj milosti spomenute Stolice, bilo općoj bilo posebnoj, sadržavala ona što mu drago. One (te milosti) ne mogu ometati vršenje vaše ovlasti u ovom poslu na bilo koji način ako u tim pismima izričito i u punom smislu riječi nije sadržan sadržaj vaše ovlasti što u našem pismu mora biti posebno spomenuto cijelim sadržajem od riječi do riječi. Također želimo i apostolskim autoritetom određujemo da svaki od vas može proslijediti postupak ako je po nekom drugom započet, makar onaj koji je započeo nije bio zapriječen nijednom kanonskom zaprekom i daje otkako je ovo pismo izdano vama i svakom i pojedinom od vas dana stalna moć i ovlast u čitavim predmetima i u njihovim dijelovima bilo započetim ili nezapočetim, bilo sadašnjim ili budućim. Kako bi u postupku snažno i odlučno mogli postupati u svim rečenim predmetima započetim ili nezapočetim, sadašnjim i budućim, kao da ste sami započeli čitavu parnicu i njezine dijelove i daje vaša ovlast i ovlast svakog i pojedinog od vas stalno postojala u svakom i pojedinom spomenutom slučaju kad ste uputili sudbeni poziv ili postupali na neki drugi zakoniti način. Ova ovlast se daje bez obzira na rečenu Konstituciju o upraviteljima i bilo koju drugu suprotno izdanu konstituciju.

Dano u Montiliju karpentraške biskupije (1), XII. kalenda januara (siječnja), godine devete.(2)

(prevedeno s latinskog iz T. Smičiklas, Codex diplomaticus,, VIII, str. 374)

Preveo: Josip Mlinarić, OP

___________________________________________________

Bilješke

1. Carpentras, grad blizu Avignona; biskupija sada ujedinjena s Avignonskom nadbiskupijom.

2. Godina pisma nije 1314. kako piše T. Smičiklas: Codex diplomaticus, VIII, str. 374. Deveta godina Klementova pontifikata počela je 5. lipnja 1313. Prema tome datum: "XII kal. ianuarii anno nono" znači 21. prosinca 1313. godine.(Petar Grgeč, Bl. Augustin Kažotić, Dubrovnik 1963., str. 206 Ova opaska vrijedi tim više što je papa Klement V. umro 20. travnja 1314. godine (Fleury, Histoire Ecclésiastique, Paris, éd. Didier, 1840. vol. VI, str. 5.

Vjesnik za širenje štovanja i za kanonizaciju "Blaženi Augustin Kažotić", XVIII (1992.) 20, str. 6-7.