Alojzije Stepinac - štovatelj Bl. Augustina Kažotića

Detalji

Kreirano Četvrtak, 26 Studeni 2015 08:45

Sluga Božji Alojzije Stepinac bio je uzor svome stadu u brojnim kršćanskim vrlinama, medu kojima svakako treba spomenuti njegovo duboko štovanje svetaca i blaženika, osobito onih našega roda i krvi. Ovdje se želimo samo nakratko osvrnuti na njegovo štovanje bl. Augustina Kažotića. Prvo svjedočanstvo spominje o. Aleksa Benigar u knjizi Alojzije Stepinac, hrvatski kardinal (2. izd., Zagreb 1993, str. 311).

Kada je 1934. dr. Alojzije Stepinac postao zagrebački nadbiskup koadjutor, među brojnim čestitarima bio je i zagrebački upravitelj III. reda sv. Franje Asiškoga. Tom zgodom novoimenovani nadbiskup koadjutor izrazio je želju, koju je dugo gajio u sebi, da stupi u franjevački III. red i zamolio je upravitelja neka zgodno udesi i javi mu kada bi se to moglo obaviti. Alojzije Stepinac je, ušavši u III. franjevački red, uzeo i novo ime, ime bl. Augustina Kažotića, svog davnog prethodnika na zagrebačkoj biskupskoj stolici. U studenome 1939. hrvatski su biskupi poveli hodočašće u Rim da zamole sv. oca Pija XII. da proglasi svetim bl. Nikolu Tavelića. Nakon svečane audijencije 16. studenoga 1939. hrvatski metropolit i zagrebački nadbiskup Stepinac zajedno sa splitskim biskupom Kvirinom Bonefačićem, poveo je (17. XI. 1939.) prvo službeno hodočašće novijega datuma na grob bl. Augustina Kažotića u Luceri.

Među osamdesetoricom hodočasnika bilo je trideset svećenika. Cijeli je grad svečano dočekao Kažotićevog nasljednika na zagrebačkoj nadiskupskoj stolici i ostale hodočasnike. Nakon svečanog euharistijskog slavlja na oltaru pod kojim počiva Blaženikovo tijelo, nadbiskup Stepinac je svakom hodočasniku podijelio blagoslov s biskupskim šeširom bl. Augustina Kažotića. Iza svete mise hodočasnicima su pokazani svi spomen-predmeti lucerske katedrale koji stoje u vezi s našim Blaženikom. Među zanimljivostima vrijedno je spomenuti stari veliki životopis Augustina Kažotića, koji se preko 200 godina čuva u lucerskoj katedrali kao i spise iz procesa za njegovo proglašenje blaženim. Na poziv zagrebačkog nadbiskupa dr. Alojzija Stepinca, 24. svibnja 1939. dvije prve redovnice karmelićanke došle su u Brezovicu kod Zagreba gdje je za njih sagrađen karmel. Uz samostan je podignuta crkvica veličine 17 x 7 metara, ukrašena s 8 umjetnički oslikanih prozora koji prikazuju hrvatske blaženike i neke karmelske svece. Na istočnoj strani crkve, drugi po redu, je veliki prozor sa slikom blaženog Augustina Kažotića. Djelo je 1942. godine izveo akad. slikar Pavao Sušilović, a samostanu ga je darovao sam nadbiskup Alojzije Stepinac kao izraz duboke pobožnosti prema svom predšasniku na biskupskoj stolici. Ispod slike je natpis: Bl. Augustine moli za zagrebačku nadbiskupiju.

Marijan Biškup, Vjesnik za širenje štovanja i za kanonizaciju "Blaženi Augustin Kažotić", XXIX (1996.) 24, str. 36.