3. razredi (prvopričesnici):
OŠ A. Cesarec – a: utorak 10.00-10.45; utorak 15.30-16.15
b: četvrtak 10.00-10.45; četvrtak 15.30 – 16. 15;
OŠ F. K. Frankopan – srijeda 16.30-17.15
OŠ P. Preradović - a: utorak 16.15-17.00
b: četvrtak 16.15-17.00
Prva katolička škola: srijeda 15.30 – 16.15
4. razredi: subota u 11 sati
5. i 6. razredi: subota u 11 sati
7 razredi (predkrizmanici):
OŠ A. Cesarec – a: ponedjeljak 09.15-10.00; četvrtak 16.15-17.00
b: srijeda 09.15 – 10.00; srijeda 17.00 - 17.45;
OŠ F. K. Frankopan – utorak 16.15-17.00
OŠ P. Preradović - a: četvrtak 15.30-16.15
b: petak 14.30-15.15
8. razredi (krizmanici):
OŠ A. Cesarec – petak 10.00-10.45; petak 17.00-17.45
OŠ F. K. Frankopan – srijeda 17.30-18.15
OŠ P. Preradović - a: petak 15.30-16.15
b: petak 16.15-17.00
Srednjoškolci: srijeda 20.00 – 21.00
Studenti i mladi: utorak 20.15 – 21.30
Odrasli ponedjeljak 19.45 – 21.00
Katekumeni četvrtak 20.00 – 21.00

Luka evanđelist donosi prispodobu o bogatašu i siromahu Lazaru. U njoj opisuje bogataša koji živi samo za sebe i osuđen je ne jer je zlostavljao siromaha, nego jednostavno zato jer ga je ignorirao, kao da siromah ni ne postoji. Možemo kazati da je Luka evanđelist socijalno osjetljiv i u njegovom evanđelju Isus najviše upozorava na opasnost bogatstva odnosno Isus već sada oplakuje bogate kao mrtve, odnosno one koji nisu u stanju dijeliti s drugima, nego gomilaju samo za sebe. „Ali jao vama, bogataši: imate svoju utjehu!" Isusova prispodoba o bogatom čovjeku i Lazaru je slikovita nadopuna ili ilustracija blaženstava, izrečenih siromašnima, i prijetnji, izrečenih bogatašima, koje nalazimo u 6. poglavlju Lukina evanđelja. Bogataš je bez imena, bez osobnosti, novac je njegov identitet. U biblijskom jeziku i mentalitetu imati i sačuvati ime značilo je biti poštovan. Novac (bogatstvo) je smisao i bog njegova života, samo u njega vjeruje i za njega živi, zbog toga novac ga pretvara u bezimenog u Isusovim očima. S druge strane, siromah ima znakovito ime Lazar, čije značenje je „Bog pomaže". Također Isusov prijatelj iz Betanije zove se Lazar.
Opširnije:Kako Bog sudi naš odnos prema dobrima ovoga svijeta?
Jedna od Isusovih najčudnijih i najneobičnijih prispodoba je o nepoštenom i nemarnom upravitelju, ali mudrom u konačnici, koju Isus završava s izrekom da se ne može služiti Bogu i bogatstvu. Kako čitati i shvatiti ovu prispodobu i ponašanje upravitelja koji je suočen s ozbiljnom optužbom da rasipa imanje svoga gospodara? Radi li se o pohvali ljudskoj snalažljivosti i dosjetljivosti? Kako shvatiti ponašanje upravitelja koji mora podnijeti račun gospodaru za svoje upravljanje?
Isus u evanđeljima ne izbjegava susrete s grešnicima, što će mu farizeji i pismoznanci ozbiljno zamjeriti budući da „prima grešnike i blaguje s njima". Bog, pun ljubavi i praštanja, traži susret s grešnicima jer želi njihovo obraćenje, pokušavajući ih spasiti od propasti. Isusove prispodobe o izgubljenoj ovci, zagubljenoj drahmi i povratku mlađeg sina u očev dom prispodobe su nade, koje svakom grešniku jamče da nikada nije kasno za pokajanje, obraćenje i povratak u životno zajedništvo s Božjom ljubavlju koja rado i uvijek oprašta.

Ove godine Dan hrvatskih mučenika se slavi u subotu 14. rujna, na blagdan Uzvišenja sv. Križa. Svečano misno slavlje počinje u 10:30 sati. Misno slavlje predvodit će mons. Petar Palić, hvarski biskup.
Polazak je u subotu, 14. rujna u 6.00 sati ispred naše župne crkve.
Karte možete još uvijek nabaviti karte po cijeni od 100 kn u župnom uredu.
U središtu kršćanstva se nalazi paradoks križa, čija mudrost nas poziva kročiti putem poniznosti, služenja i ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Bez prihvaćanja (Isusova) križa nemoguće je biti Isusov učenik. Zahtjevi za učeničko nasljedovanje Isusa strogi su i oštri. Križ nas uči Kristovom predanju Bogu. Onaj tko robuje svijetu, odbacujući i ne prihvaćajući mudrost (ludost) križa, ne otkriva istinsku mudrost života: zajedništvo s Bogom je najviša vrijednost života. Bez spremnosti ostaviti sve po strani teško je otkriti u Bogu smisao vlastitog postojanja, teško se dolazi do te razine života da Bog čovjeku postaje sve.
Iako se je čovječanstvo padom u grijeh odvojilo od Boga, odbacujući njegovu ljubav, Bog čovjeka nije napustio i prepustio propasti. Bog je prisutan u povijesti čovječanstva sa svojim planom za njegovim spasenjem. Zbog toga je naša povijest povijest spasenja, koja je izraz Božje vjernosti čovjeku i čiji je vrhunac u samom Božjem utjelovljenju u Isusu Kristu, Spasitelju, koji otkupljuje čovjeka od grijeha i donosi mu trajnu sreću. On je zadnja Božja riječ spasenja.
Isus pred apostole, i nas danas, stavlja jasan zahtjev odlučnog nasljedovanja. Traže se odlučnost i nepodijeljenost, tj. cjelovitost ljudskog života. S putem Isusova nasljedovanja je nespojiva dvoličnost.To uključuje svijest o identitu kršćana kao odbačenih i neprihvaćenih u očima svijeta budući da je i sam Isus, naš Spasitelj i Učitelj, bio „osporavani znak". Isusova osoba zahtjeva odluku i ne dopušta odgađanje ili ravnodušnost.
Isus u evanđeljima, govoreći o smislu i biti ljudskog života, često upozorava na opasnost bogatstva. Bogataše, koji isključivo žive za imati, oslanjaju se jedino na svoje imanje i posjed, Isus upozorava da smisao života ne ovisi o onom što posjeduju. U evanđelju takvoga bogatoga čovjeka naziva bezumnikom ili luđakom jer mu sredstvo postaje cilj. Budući da bogatstvo ne služi njemu nego on je sam postao sluga ili rob svog bogatstva. Valja ispravno procjenjivati sve zemaljske vrednote. "Jao vama bogataši, imate svoju utjehu"! U Isusovim očima, bogatstvo, po sebi nije problem, ali ono što je problematično sa životom bogataša jesu zamke koje ima postavlja njihovo imanje tj. bogatstvo.
Opširnije:Smisao života nije u onome što posjeduješ ili imaš