
5. OBRAĆENJE
Opširnije:O došašću ili o iskustvu prisutnosti u vremenu odsutnosti (5)

RADOST
Opširnije:O došašću ili o iskustvu prisutnosti u vremenu odsutnosti (4)


Opširnije:O došašću ili o iskustvu prisutnosti u vremenu odsutnosti (3)

2. Onaj koji dolazi
Opširnije:O došašću ili o iskustvu prisutnosti u vremenu odsutnosti (2)

1. BDJETI
Opširnije:O došašću ili o iskustvu prisutnosti u vremenu odsutnosti (1)
Adventom ili Došašćem započinje (nova) liturgijska godina, tijekom koje Crkva slavi „otajstva otkupljenja, otvara vjernicima bogatstvo, kreposti i zasluge svojega Gospodina, da se tako ta otajstva na neki način u svako doba ponazočuju, kako bi vjernici mogli doći s njima u dodir i napuniti se milošću spasenja”, kako već naglašava Drugi vatikanski koncil u svom dokumentu ( konstituciji) o svetoj liturgiji „Sacrosantum Concilium”. Iako je Došašće duhovna pr
iprava za Božić, također je vrijeme iščekivanja, u kojem se pripremamo za Isusov dvostruki dolazak: povijesni i konačni (eshatološki); u vremenu i na kraju vremena. Posebno, prva nedjelja došašća usmjerava naš pogled i pozornost na Kristov dolazak na kraju povijesti, kada će doći kao sudac, zaogrnut nebeskom slavom. Od svih evanđelista, Luka je bio itekako osjetljiv za pitanje paruzije ( Kristova dolaska) jer je njegova zajednica, s prvim kršćanima, živjela i prolazila kroz iskustvo odgođene parauzije. Kroz slike propasti Jeruzalema i svršetka svijeta Luka naglašava da je otkupljenje blizu.

Papa Pio XI. ustanovio je blagdan Krista Kralja svega stvorenja u svojoj enciklici "Quas Primas", 11. prosinca 1925. prilikom 1600. obljetnice Nicejskog koncila na kojem je bila proglašena dogma Kristova božanstva i čovještva. Do II. Vatikanskog koncila ovaj blagdan se je slavio u zadnju nedjelju listopada, nakon liturgijske reforme ( crkvenog kalendara) prebačen je na posljednju nedjelju vremena kroz godinu, te ujedno s ovim blagdanom završava crkvena (liturgijska) godina. Da bismo shvatili smisao i značenje ovoga blagdana, nužno ga je promatrati kroz prizmu vremena u kojem je nastao. Radi se o vremenu nakon Prvog svjetskog rata, nestabilnom razdoblju promjena granica, nestanku i nastanku novih država, pojavi novih ideologija. Sam pojam „kralj" u naslovu ovoga blagdana ne smijemo promatrati u političkom kontekstu nego kao izričaj vjere u smislu značenja gospodara, vladara, ideala i vrhunca.
