3. razredi (prvopričesnici):
OŠ A. Cesarec – a: utorak 10.00-10.45; utorak 15.30-16.15
b: četvrtak 10.00-10.45; četvrtak 15.30 – 16. 15;
OŠ F. K. Frankopan – srijeda 16.30-17.15
OŠ P. Preradović - a: utorak 16.15-17.00
b: četvrtak 16.15-17.00
Prva katolička škola: srijeda 15.30 – 16.15
4. razredi: subota u 11 sati
5. i 6. razredi: subota u 11 sati
7 razredi (predkrizmanici):
OŠ A. Cesarec – a: ponedjeljak 09.15-10.00; četvrtak 16.15-17.00
b: srijeda 09.15 – 10.00; srijeda 17.00 - 17.45;
OŠ F. K. Frankopan – utorak 16.15-17.00
OŠ P. Preradović - a: četvrtak 15.30-16.15
b: petak 14.30-15.15
8. razredi (krizmanici):
OŠ A. Cesarec – petak 10.00-10.45; petak 17.00-17.45
OŠ F. K. Frankopan – srijeda 17.30-18.15
OŠ P. Preradović - a: petak 15.30-16.15
b: petak 16.15-17.00
Srednjoškolci: srijeda 20.00 – 21.00
Studenti i mladi: utorak 20.15 – 21.30
Odrasli ponedjeljak 19.45 – 21.00
Katekumeni četvrtak 20.00 – 21.00

Luka evanđelist donosi prispodobu o bogatašu i siromahu Lazaru. U njoj opisuje bogataša koji živi samo za sebe i osuđen je ne jer je zlostavljao siromaha, nego jednostavno zato jer ga je ignorirao, kao da siromah ni ne postoji. Možemo kazati da je Luka evanđelist socijalno osjetljiv i u njegovom evanđelju Isus najviše upozorava na opasnost bogatstva odnosno Isus već sada oplakuje bogate kao mrtve, odnosno one koji nisu u stanju dijeliti s drugima, nego gomilaju samo za sebe. „Ali jao vama, bogataši: imate svoju utjehu!" Isusova prispodoba o bogatom čovjeku i Lazaru je slikovita nadopuna ili ilustracija blaženstava, izrečenih siromašnima, i prijetnji, izrečenih bogatašima, koje nalazimo u 6. poglavlju Lukina evanđelja. Bogataš je bez imena, bez osobnosti, novac je njegov identitet. U biblijskom jeziku i mentalitetu imati i sačuvati ime značilo je biti poštovan. Novac (bogatstvo) je smisao i bog njegova života, samo u njega vjeruje i za njega živi, zbog toga novac ga pretvara u bezimenog u Isusovim očima. S druge strane, siromah ima znakovito ime Lazar, čije značenje je „Bog pomaže". Također Isusov prijatelj iz Betanije zove se Lazar.
Opširnije:Kako Bog sudi naš odnos prema dobrima ovoga svijeta?
Jedna od Isusovih najčudnijih i najneobičnijih prispodoba je o nepoštenom i nemarnom upravitelju, ali mudrom u konačnici, koju Isus završava s izrekom da se ne može služiti Bogu i bogatstvu. Kako čitati i shvatiti ovu prispodobu i ponašanje upravitelja koji je suočen s ozbiljnom optužbom da rasipa imanje svoga gospodara? Radi li se o pohvali ljudskoj snalažljivosti i dosjetljivosti? Kako shvatiti ponašanje upravitelja koji mora podnijeti račun gospodaru za svoje upravljanje?
Isus u evanđeljima ne izbjegava susrete s grešnicima, što će mu farizeji i pismoznanci ozbiljno zamjeriti budući da „prima grešnike i blaguje s njima". Bog, pun ljubavi i praštanja, traži susret s grešnicima jer želi njihovo obraćenje, pokušavajući ih spasiti od propasti. Isusove prispodobe o izgubljenoj ovci, zagubljenoj drahmi i povratku mlađeg sina u očev dom prispodobe su nade, koje svakom grešniku jamče da nikada nije kasno za pokajanje, obraćenje i povratak u životno zajedništvo s Božjom ljubavlju koja rado i uvijek oprašta.

Ove godine Dan hrvatskih mučenika se slavi u subotu 14. rujna, na blagdan Uzvišenja sv. Križa. Svečano misno slavlje počinje u 10:30 sati. Misno slavlje predvodit će mons. Petar Palić, hvarski biskup.
Polazak je u subotu, 14. rujna u 6.00 sati ispred naše župne crkve.
Karte možete još uvijek nabaviti karte po cijeni od 100 kn u župnom uredu.
U središtu kršćanstva se nalazi paradoks križa, čija mudrost nas poziva kročiti putem poniznosti, služenja i ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Bez prihvaćanja (Isusova) križa nemoguće je biti Isusov učenik. Zahtjevi za učeničko nasljedovanje Isusa strogi su i oštri. Križ nas uči Kristovom predanju Bogu. Onaj tko robuje svijetu, odbacujući i ne prihvaćajući mudrost (ludost) križa, ne otkriva istinsku mudrost života: zajedništvo s Bogom je najviša vrijednost života. Bez spremnosti ostaviti sve po strani teško je otkriti u Bogu smisao vlastitog postojanja, teško se dolazi do te razine života da Bog čovjeku postaje sve.
Iako se je čovječanstvo padom u grijeh odvojilo od Boga, odbacujući njegovu ljubav, Bog čovjeka nije napustio i prepustio propasti. Bog je prisutan u povijesti čovječanstva sa svojim planom za njegovim spasenjem. Zbog toga je naša povijest povijest spasenja, koja je izraz Božje vjernosti čovjeku i čiji je vrhunac u samom Božjem utjelovljenju u Isusu Kristu, Spasitelju, koji otkupljuje čovjeka od grijeha i donosi mu trajnu sreću. On je zadnja Božja riječ spasenja.
Isus pred apostole, i nas danas, stavlja jasan zahtjev odlučnog nasljedovanja. Traže se odlučnost i nepodijeljenost, tj. cjelovitost ljudskog života. S putem Isusova nasljedovanja je nespojiva dvoličnost.To uključuje svijest o identitu kršćana kao odbačenih i neprihvaćenih u očima svijeta budući da je i sam Isus, naš Spasitelj i Učitelj, bio „osporavani znak". Isusova osoba zahtjeva odluku i ne dopušta odgađanje ili ravnodušnost.
Bog je čovjekotražitelj. I sam je postao jedan od nas, utjelovljujući se u Isusu Kristu, da bio bio s nama, među nama. On nas traži na razne načine. Jedini pozitivni odgovor čovjeka na Božju inicijativu i ponudu spasenja jest vjera. Vjera je odgovor srca i stav života na Božju poruku nama. Zbog toga vjera traži slušanje i poučljivost, odnosno budnost, pozornost i usmjerenost čovjekove osobe i života u cjelovitosti na Božji govor njemu.