Uz današnju svetkovinu: Propovijedanje i ljubav prema istini
- Detalji
- Kreirano Utorak, 08 Kolovoz 2017 05:56
Red braće propovjednika je, kako piše u prvim Konstitucijama, „od samog početka ustanovljen posebno za propovijedanje i spasavanje duša“. To su temeljne zadaće Reda i njegovo poslanje. Na službenome pečatu Reda pisalo je „službenik propovijedanja“, a geslo je Dominikanskoga reda Istina (lat. veritas). Poslanje je dominikanaca učiti, istraživati i pronalaziti najbolje i najučinkovitije načine naviještanja Radosne vijesti. Tako je i sam sveti Dominik bio odličan poznavatelj Svetoga pisma te je gajio veliku ljubav prema riječi Božjoj. Kamo god išao, nosio bi Matejevo Evanđelje i Pavlove poslanice (zato ga se često prikazuje s knjigom u ruci).
Opširnije:Uz današnju svetkovinu: Propovijedanje i ljubav prema istini
Uoči svetkovine sv. oca Dominika, osnivača Reda propovjednika
- Detalji
- Kreirano Ponedjeljak, 07 Kolovoz 2017 14:16
Sutra, 8. kolovoza slavimo svetkovinu svetog oca Dominika. Godine 1216. Papa Honorije III. potvrđuje osnutak Reda braće Propovjednika, a Dominik u dogovoru sa svojom subraćom, izabire Pravilo sv. Augustina. Dok je Sv. Dominik slao braću propovijedati Radosnu vijest obećavao im je da će moliti za njih. Prije same smrti rekao im je da će im biti korisniji nakon smrti negoli za vrijeme života. Zato braća i sestre Reda propovjednika mole: Vrši oče što si rek'o, molitvom pomozi nas. Responsorium O spem miram (Divne l'nade), kao i njegov gregorijanski napjev, nastao je u prvoj polovici XIII. stoljeća.
Opširnije:Uoči svetkovine sv. oca Dominika, osnivača Reda propovjednika
Izdvojeno o proslavi svetkovine...
- Detalji
- Kreirano Nedjelja, 06 Kolovoz 2017 13:09
{youtube}Rqr-ZTjNLq8?rel=0&{/youtube}
Svečano proslavljen patron samostana i župe
- Detalji
- Kreirano Petak, 04 Kolovoz 2017 14:10
Blagdan najstarijega hrvatskog blaženika zagrebačkog biskupa i dominikanca bl. Augustina Kažotića svečano je proslavljen na blaženikov blagdan u četvrtak 3. kolovoza u njemu posvećenoj župi i samostanu. Misno je slavlje predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u suslavlju s petnaestak dominikanaca i svećenika prijatelja koje je predvodio dominikanski provincijal o. Slavko Slišković. Na početku mise kardinal je izrazio želju da Kažotić što prije postane proglašeni svetac Katoličke Crkve te je izrazio žaljenje što vjernici preslabo nasljeduju svoje svece i potaknuo da se po primjeru svetaca živi i da se na njima nadahnjuje.
Početak trodnevlja uoči Kažotićeva blagdana
- Detalji
- Kreirano Utorak, 01 Kolovoz 2017 07:15
U samostansko-župnoj crkvi našeg blaženika u ponedjeljak 31. srpnja, počela je trodnevnica uoči blagdana bl. Augustina Kažotića, zaštitnika samostana i župe. Misno slavlje prvog dana trodnevnice predvodio je p. Alojz Ćubelić. Njegovu propovijed donosimo u cijelosti: "Tamo od Kanta osnovno pitanje koje zaokuplja naše suvremenike jest tko je čovjek. To pitanje nije samo povlastica onih koji ionako postavljaju pitanja, (netko će primijetiti i previše!) već svakog čovjeka okrzne i obilježi na ovaj ili onaj način. Riječ je o tome da se odredimo prema tome tko jesmo i što nas ponajviše određuje kao ljudska bića.
Umijeće kršćanskog života je umijeće traganja
- Detalji
- Kreirano Subota, 29 Srpanj 2017 20:41
Trinaesto poglavlje Matejeva evanđelja završava s tri Isusove prispodobe o Kraljevstvu nebeskom. Radi se o prispodobama o blagu i biseru, koje se međusobno nadopunjuju i o ribarskoj mreži. Zanimljivo je da ove prispodobe susrećemo samo kod evanđelista Mateja. Ovim prispodobama Isus poziva svoje slušatelje na radikalno nasljedovanje. Kraljevstvo Božje zahtjeva odluku koja je istovremeno spremnost na odricanje od svega. Onaj tko otkrije i prihvati Boga za smisao svoga života, našao je svoju vječnu sreću. Kraljevstvo nebesko ne trpi oklijevanje.
Početak blagdanske priprave
- Detalji
- Kreirano Subota, 22 Srpanj 2017 14:01
Strpljivo milosrđe je jedini način da kukolja bude što manje
- Detalji
- Kreirano Subota, 22 Srpanj 2017 13:56
Jedna od složenijih Isusovih prispodobi jest ona o žitu i kukolju, kojom se Isus dotiče jednog od glavnih problema svake religije: pitanje zla u svijetu. U prispodobi Isusov stav je jasan: zlo ni u kojem slučaju ne dolazi od Boga. Zlo u svijetu među ljudima je djelo i zasluga Sotone, neprijatelja Boga i čovjeka. Druga tema koje se Isus dotiče ovom prispodobom je Božja strpljivost. Bog ne tolerira zlo, ali vjeruje u čovjeka i njegov potencijal za dobro budući da je njegov stvoritelj. Zlo će na kraju povijesti biti odstranjeno i uništeno, ali Bog u svom milosrđu strpljivo čeka obraćenje svakog grešnika. Čovjek je po svojoj naravi puno nestrpljiviji i skloniji suđenju, osudama i „katalogizaciji“. Kao što gospodar njive odbija zahtjev svojih slugu za hitnim djelovanjem i čišćenjem njive od kukolja, tako i Bog dopušta da dobri i zli rastu zajedno.
Opširnije:Strpljivo milosrđe je jedini način da kukolja bude što manje
Isusova prispodoba o sijaču otkriva dramatičnost našega života
- Detalji
- Kreirano Subota, 15 Srpanj 2017 14:11
Matej donosi u svom evanđelju cjelinu ili blok od sedam Isusovih prispodoba. Prva prispodoba je o sijaču. Zanimljivo je da je to jedna od rijetkih prispodoba koje susrećemo u druga dva sinoptička evanđelja: Markovom i Lukinom. Kroz prispodobu, njezine simbolične slike i metafore Isus progovara o otajstvu (misteriju) Kraljevstva Božjega, otkrivajući slušateljima njegovu skrivenu prisutnost u življenoj stvarnosti. Prispodoba o sijaču je slikoviti Isusov govor o riječi Božjoj kao sjemenu što ga sijač obilno sije. Kroz slike sijanja, kojima nam je predočena sudbina sjemena, Isus ističe glavnu činjenicu: sjeme je posijano u našim životima.
Opširnije:Isusova prispodoba o sijaču otkriva dramatičnost našega života
Traže se krotkost i poniznost srca
- Detalji
- Kreirano Subota, 08 Srpanj 2017 06:13
Isus je u očima većine njegovih suvremenika bio percipiran kao rabi, tj. učitelj, koji je poučavajući i propovijedajući Kraljevstvo nebesko, otkrivao Mudrost Božju, usmjerenu na puninu čovjekova života i smisao njegova postojanja. Ta objavljena Božja mudrost je posebno usmjerena k malenima i neznatnima. Radi se, prema biblijskom shvaćanju, o siromašnima: svima onima koji su svjesni svoje ovisnosti o Bogu. Za Isusa „mudri i umni“ su oni koji su samodostatni, koji se isključivo oslanjaju na sebe. Vjera uključuje tu ovisnost, tj. potrebu za Bogom. Bez Boga život nema puninu smisla. Trenuci molitve, kada se je Isus povlačio u osamu, razgovor i zajedništvo s Ocem nebeskim, znak su njegove ovisnost o Ocu, koju je rado prihvaćao i na koju je druge poticao.