Kršćanski identitet nije plod naše slobode ili samovolje, nego je u svojoj biti isusovski i evanđeoski određen i usmjeren. Ne možemo shvatiti što znači biti kršćanin ili vjernik bez odgovora na pitanje tko je ( za mene) Isus Krist. U tom kontekstu je sugestivno i važno Isusovo pitanje učenicima o tadašnjem javnom mnijenju o njemu: „Što govore ljudi, tko je Sin Čovječji?“ Ali je još važnije pitanje o njihovoj vjeri u njega: „A vi, što vi kažete, tko sam ja?“ Kršćanski identitet ili biti kršćanin znači razumno i cjelovito se opredijeliti za Krista.
Opširnije:Ne možeš biti ono za što nisi spreman boriti se i žrtvovati

Ima li kod Boga privilegiranih u pogledu rase, nacije ili na temelju nekog drugog socijalnog kriterija? Nema jer Bog je otac sviju i Isus Krist je umro na križu za spasenje svih ljudi. U Božjim očima nema a priori odbačenih ili prekriženih. Pred Bogom nijedan čovjek nije stranac jer svaki čovjek je dar njegove ljubavi. Kada je Isus na početku svog javnog djelovanja u Nazaretu govorio o spasenju za pogane, slušatelji (Židovi) su ga htjeli ubiti jer je njihov ponos bio duboko povrijeđen. Ipak su oni izabrani narod.
Već od 4. stoljeća Crkva je počela slaviti Mariju kao nebesku Majku, koja je rodila u tijelu i prihvatila u vjeri Svevišnjega. Kroz prve marijanske blagdane vjernici su iskazivali svijest i veličali Marijinu ulogu u povijesti spasenja. Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije je od samih početaka pripadala tradiciji Crkve, koja slavi i vjeruje u Marijino uznesenje na nebo. Na Istoku se već od 6. stoljeća slavi Marijino usnuće ili uspenje. Dogma o uznesenju Marijinu u nebesku slavu tijelom i dušom definirana i proglašena je 1. studenog 1950. od pape Pia XII.
Opširnije: Marija je prva od nas ljudi i vjernika ušla u Božji život i njegovu slavu
Ljudski je život škola. Naš kršćanski život je škola vjera. Apostolima je trogodišnji (su)život s Isusom bio škola vjere. U evanđeljima imamo zapisane brojne događaje kojima je Isus svoje učenike podučavao o iskustvu i smislu vjere. Jedna od tih lekcija o vjeri je zgoda na jezeru nakon što je Isus nahranio mnoštvo umnažanjem kruhova. Ugledavši učitelja kako dolazi k njima u lađu, hodajući po vodi, Petar traži od Isusa: „Gospodine, ako si ti, zapovjedi mi da dođem k tebi po vodi!“ Nakon čuda umnažanja kruhova, Petar vjeruje u drugo čudo: hodanje po vodi.
Red braće propovjednika je, kako piše u prvim Konstitucijama, „od samog početka ustanovljen posebno za propovijedanje i spasavanje duša“. To su temeljne zadaće Reda i njegovo poslanje. Na službenome pečatu Reda pisalo je „službenik propovijedanja“, a geslo je Dominikanskoga reda Istina (lat. veritas). Poslanje je dominikanaca učiti, istraživati i pronalaziti najbolje i najučinkovitije načine naviještanja Radosne vijesti. Tako je i sam sveti Dominik bio odličan poznavatelj Svetoga pisma te je gajio veliku ljubav prema riječi Božjoj. Kamo god išao, nosio bi Matejevo Evanđelje i Pavlove poslanice (zato ga se često prikazuje s knjigom u ruci).
Opširnije:Uz današnju svetkovinu: Propovijedanje i ljubav prema istini
Sutra, 8. kolovoza slavimo svetkovinu svetog oca Dominika. Godine 1216. Papa Honorije III. potvrđuje osnutak Reda braće Propovjednika, a Dominik u dogovoru sa svojom subraćom, izabire Pravilo sv. Augustina. Dok je Sv. Dominik slao braću propovijedati Radosnu vijest obećavao im je da će moliti za njih. Prije same smrti rekao im je da će im biti korisniji nakon smrti negoli za vrijeme života. Zato braća i sestre Reda propovjednika mole: Vrši oče što si rek'o, molitvom pomozi nas. Responsorium O spem miram (Divne l'nade), kao i njegov gregorijanski napjev, nastao je u prvoj polovici XIII. stoljeća.
Opširnije:Uoči svetkovine sv. oca Dominika, osnivača Reda propovjednika
{youtube}Rqr-ZTjNLq8?rel=0&{/youtube}
Blagdan najstarijega hrvatskog blaženika zagrebačkog biskupa i dominikanca bl. Augustina Kažotića svečano je proslavljen na blaženikov blagdan u četvrtak 3. kolovoza u njemu posvećenoj župi i samostanu. Misno je slavlje predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u suslavlju s petnaestak dominikanaca i svećenika prijatelja koje je predvodio dominikanski provincijal o. Slavko Slišković. Na početku mise kardinal je izrazio želju da Kažotić što prije postane proglašeni svetac Katoličke Crkve te je izrazio žaljenje što vjernici preslabo nasljeduju svoje svece i potaknuo da se po primjeru svetaca živi i da se na njima nadahnjuje.
U samostansko-župnoj crkvi našeg blaženika u ponedjeljak 31. srpnja, počela je trodnevnica uoči blagdana bl. Augustina Kažotića, zaštitnika samostana i župe. Misno slavlje prvog dana trodnevnice predvodio je p. Alojz Ćubelić. Njegovu propovijed donosimo u cijelosti: "Tamo od Kanta osnovno pitanje koje zaokuplja naše suvremenike jest tko je čovjek. To pitanje nije samo povlastica onih koji ionako postavljaju pitanja, (netko će primijetiti i previše!) već svakog čovjeka okrzne i obilježi na ovaj ili onaj način. Riječ je o tome da se odredimo prema tome tko jesmo i što nas ponajviše određuje kao ljudska bića.