Vjerovati u Boga znači imati čvrsto pouzdanje u njegovu dobrohotnu providnost i tu vjeru učiniti osloncem svoga života i budućnosti. Danas je ta živa vjera u Božju providnost i budućnost, kao dar iz Božjih ruku, stavljena pod upitnik. Sadašnjost i stanje u društvu nisu potpora pouzdanju i vjeri u budućnost, napose u očima mladih. Kako danas vjerovati u Božju providnost, ako svi društveni pokazatelji ukazuju na neizvjesnost i pesimizam u pogledu budućnosti?!
Opširnije:Kao kršćani smo pozvani i dužni djelovati otvorenih očiju
{youtube}h1c1UIUyH84?rel=0&{/youtube}
U Govoru na gori (blaženstava) sažeta je novost Isusova propovijedanja i navještaja kraljevstva nebeskoga. Radi se o novom zakonu ili "ustavu" Božjeg kraljevstva koje je došlo s Isusovim javnim nastupom i djelovanjem. Vrhunac toga novoga Zakona je poziv na svetost: "Budite dakle savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski!" Ta svetost u smislu savršenosti nije legalistička, čisto izvanjska ili moralna nego je riječ o ljubavi, kao vrhuncu i ispunjenju svega zakona.

Otvorena izložba "Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu"
Novi Zavjet dopunja i dovršava Stari Zavjet. To je vidljivo u Isusovom odnosu prema Mojsijevom zakonu, što potvrđuju Isusove riječi iz govora na Gori Blaženstva: "Nemojte misliti da sam došao ukinuti Zakon ili Proroke. Nisam došao ukinuti, nego ispuniti." Predstavljajući se kao punina Zakona, Isus stavlja pred svoje učenike zahtjev za novom pravednošću, koja će biti "veća od pravednosti pismoznanaca i farizeja". Radi se o pravednosti života u evanđeoskom duhu koja se ne temelji isključivo na pukom vanjskom i formalističkom pristupu Božjem zakonu, nego proizlazi iz pravednog i čistog srca, koje se ne zadovoljava osrednjošću ili mlakošću.
Opširnije:Čovjek živi puninu života po ljubavi koju jedino Bog može saopćiti
Bog od svakog čovjeka nenametljivo ali ipak prepoznatljivo pa i zahtjevno traži da izvrši njegovo poslanje, da izvrši svoju specifičnu zadaću primjereno pozivu kojeg je čovjek sam izabrao ili kojeg mu je Bog ponudio ili čak promijenio. Naše kršćansko poslanje proizlazi iz sakramenta krštenja, utvrđeno sakramentom krizme i osnaženo u sakramentu euharistije. Bog nas je izabrao i šalje nas da, kao njegova djeca i učenici Isusa Krista, budemo svjedoci njegove milosrdne ljubavi. To je neizbrisivi dio našeg kršćanskog identiteta i vjerničke samosvijesti.
Za Mateja Isusovo je javno djelovanje obilježeno s četiri radnje: poučavati, propovijedati, liječiti i oslobađati. Isusovo propovijedanje Matej donosi u pet cjelina odnosno pet velikih Isusovih govora. Prvi Isusov veliki govor ili diskurs jest "Govor na gori" (Mt 5-7), koji započinje s blaženstvima. Po mnogima se u tom velikom Isusovu govoru na gori nalazi srž kršćanstva. U njemu se ocrtava kršćanski identitet Isusova učenika. Bez tog govora na gori teško je razumijeti što znači nasljedovati.
Za mnoge koji su iščekivali dolazak Mesije, te ga prepoznali u Isusu Kristu, počevši od Ivana Krstitelja, iznenađujuća i zbunjujuća je bila činjenica da Isus svoje javno djelovanje započinje u Galileji, sjevernom području Izraelske zemlje, izloženom snažnom utjecaju susjednih poganskih naroda. U toj poganskoj Galileji, a ne u Jeruzalemu, vjerskom, političkom i kulturnom centru Božjeg naroda gdje se nalazi i hram, Božje prebivalište na zemlji, Isus Krist, Sin Božji i obećani Mesija, započinje svoje javno djelovanje i propovijedanje s jasnom porukom spasenja popraćenom pozivom na obraćenje: „Obratite se jer približilo se kraljevstvo nebesko“. Isusovo propovijedanje, naučavanje i liječenje različitih bolesti i nemoći u toj poganskoj Galileji je znak nečega novoga i velikoga.
U organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 24. do 26. siječnja održat će se 57. teološko-pastoralni tjedan o temi „Neophodnost dijaloga i pomirenja u hrvatskom društvu". Kao i ranijih godina mjesto održavanja je Međubiskupijsko sjemenište, Voćarska 106 na zagrebačkoj Šalati. Program TPT-a počinje u utorak 24. siječnja u 9 sati.
U svetoj misi, prije pričesti, svećenik uzima i podiže hostiju, pokazujući ju narodu uz riječi “Evo Jaganjca Božjeg, evo onoga koji oduzima grijehe svijeta....". Ove riječi Ivana Krstitelja su njegovo svjedočanstvo o Isusu. On u njemu prepoznaje obećanoga Mesiju, Sina Božjeg, čija će smrt imati trajnu vrijednost i učinkovitost otkupljenja za čitavo čovječanstvo. Svojim proročkim pozivom, djelovanjem i životom, Ivan Krstitelj je svjedok Isusove vjerodostojnosti: on je onaj Sluga Jahvin, koji se predaje u smrt kao Jaganjac Božji, trpeći posljedice grijeha svijeta.
Opširnije:On u njemu prepoznaje obećanoga Mesiju, Sina Božjeg