Muka Gospodnja

2018-03-31-v-petak-naslovna

Opširnije:Muka Gospodnja

Teško nam je prihvatiti tu čudnovatu logiku...

2018-03-30-v-c-naslovnaNa Veliki četvrtak 29. ožujka u samostansko-župnoj crkvi bl. Augustina Kažotića p. Alojz Ćubelić predvodio je svečano misno slavlje Večere Gospodnje. Za vrijeme mise oprao je noge dvanaestorici vjernika koji su simbolizirali dvanaest apostola. Njegovu propovijed donosimo u cijelosti: Kada se gotovo neprimjetno naberu godine našega života, imamo prigodu odvagnuti što je obilježilo naš život i kako se taj život odvijao. S godinama se stječe iskustvo, pa mislimo da smo mudriji, zreliji, razboritiji u razmišljanju i djelovanju. Ne brzamo u odlukama niti ishitreno donosimo zaključke. Ipak se pokaže da smo u nekim graničnim situacijama postupali nepromišljeno i da smo se hvatali slamke spasa, tada kada smo trebali biti pametniji i oprezniji.

Opširnije:Teško nam je prihvatiti tu čudnovatu logiku...

Povratak i nastavak prevlasti idola

2018-03-29-naslovna-bNa završnoj sedmoj korizmenoj tribini na Peščenici, izlaganje je imao prof. dr. sc. Ivan Bodrožić, prof. na Katedri povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Tema njegovog promišljanja odnosila se na pitanje „Povratka i nastavka prevlasti idola“. U samom uvodu prof. Bodrožić je ukratko precizirao pojmove koji se odnose na idole, odnosno na kumire, kako se to poimalo ponajviše u Starom zavjetu, a potom u Novom zavjetu. Riječ je ponajprije o raznim bogovima koji su prema ljudskim mjerilima izgrađeni, pa se prema njima imamo odnositi kao onima koji su dijelom imaginarne stvarnosti, a dijelom su onoga što je predstavlja mnogoboštvo, odnosno politeizam.

Opširnije:Povratak i nastavak prevlasti idola

Cvjetnica je podsjetnik da nema pobjede bez borbe

2018-02-24-samo-cvjetnicaLiturgijski promatrano Cvjetnica ili cvjetna nedjelja je u sebi spoj radosti i oduševljenja s mukom i patnjom. Spominjući se Isusova svečanog i radosnog ulaska u Jeruzalem pred blagdan Pashe, na početku liturgije Cvjetnice imamo Isusa dočekanog i slavljenog kao dugo očekivanog Mesiju, kralja pobjednika nad svakim zlom, koji je Božji odgovor na ustrajne molbe i vapaje naroda. Kasnije u službi riječi razmatramo Evanđelje Isusove muke, gdje je taj isti Isus osuđen na muku i smrt na križu. Današnja nedjelja izgleda kao nedjelja krajnosti. Ali ona jest presjek našeg kršćanskog života.

Opširnije:Cvjetnica je podsjetnik da nema pobjede bez borbe

Molitva i zdravlje

2018-03-22-VI-naslovnaNa šestoj korizmenoj tribini na Peščenici izlaganje su imale Tanja Radionov i Ljiljana Kondić o temi Molitva i zdravlje. Prva dva dijela izlaganja su se odnosila na pitanje duhovnog života i molitve. U tom dijelu psihologinja Tanja je prezentirala nekoliko ključnih stvari koje utječu na bogatstvo duhovnog života te na različite oblike molitve. U tom smislu je važno predočiti različite slike koje imamo o Bogu. Te slike zapravo svatko u sebi nosi.

Opširnije:Molitva i zdravlje

Onaj tko ide za Isusom, odlučio mu je služiti

2018-03-17-V-samostanIsus Krist, Sin Božji i najveći dar Božji čovječanstvu, začetnik je novoga života kroz otajstvo smrti na križu i uskrsnuća. Sama smrt je uključena u tajnu života. Ali ta smrt nije pasivno umiranje, nego aktivno u smislu žrtve. Nema života vječnoga bez umiranja u sebi za druge. Slika toga je pšenično zrno, koje, „pavši na zemlju, ako ne umre, ostaje samo; ako li umre, donosi obilat rod.“ Jedan oblik tog umiranja u sebi je služenje drugima. Zato Isus upozorava svoje učenike da tko isključivo živi za sebe, izgubit će na kraju taj život u vječnosti. Onaj tko ide za Isusom, odlučio mu je služiti. A služiti Isusu znači živjeti poput njega u radosnom služenju za spasenje svijeta.

Opširnije:Onaj tko ide za Isusom, odlučio mu je služiti

Kikići...

Korizma-18--ljubičasto

Temelji religiozne ravnodušnosti

2018-03-15-m-naslovnaIspitujući fenomen religiozne ravnodušnosti, u uvodu svog izlaganja dr. Branko Murić, profesor s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu je istaknuo kako ona zapravo proizlazi iz relativističkog odnosa prema istini i temeljnim pitanjima ljudske egzistencije. Živimo u doba „diktature relativizma“ kako se izrazio papa Benedikt XVI. u jednom nagovoru na 150. obljetnicu mučeničke smrti svetog Ivana Marija Vianneyja 2009. godine čineći tako paralelu današnjeg vremena sa post-revolucionarnim stanjem u Francuskoj XIX. st., dakle čineći paralelu između „diktature racionalizma“ i „diktature relativizma“.

Opširnije:Temelji religiozne ravnodušnosti

Bog nas prvi ljubi, bez obzira na sve

2018-03-10-IV-samostanU galeriji novozavjetnih likova s kojima se je Isus susretao, zanimljiv je lik Nikodema, farizeja i ugledna Židova, s kojim je Isus imao zanimljive noćne razgovore. Nikodem je u početku skriveni simpatizer Isusa. Na kraju će postati njegov prijatelj, prema onomu što će učiniti za Isusa nakon njegove smrti, pojavljujući se pred Pilatom sa zahtjevom za Isusovim mrtvim tijelom kako bi ga dostojno pokopao. Čin hrabre ljudskosti u okruženje mržnje i straha. Kroz te (po)noćne razgovore Isus mu otkriva temeljnu istinu o Bogu i njegovu odnosu prema čovjeku. Bog ljubi čovjeka i ta njegova ljubav, koja nam otvara i želi nas uvesti u život vječni, uvijek drži inicijativu. „Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni.“

Opširnije:Bog nas prvi ljubi, bez obzira na sve

Bog Abrahama, Izaka i Jakova ili Bog „filozofa i znanstvenika“

2018-03-08-pecnjak-naslovnaNa četvrtoj korizmenoj tribini na Peščenici izlaganje je imao Davor Pećnjak, profesor s Instituta za filozofiju u Zagrebu. On je odmah u uvodu odgovorio na čuveno pitanje koje je postavio Blaise Pascal daleke 1654. godine, a koje je bilo i naslov njegovog promišljanja. Riječ je, naime, o tome da se iz današnje perspektive kaže je li spojivo razmišljanje o istovjetnosti Boga Biblije s Bogom filozofa i znanstvenika. Samom Pascalu se to činilo kao nešto što se ne može spojiti jer je prevelika 'distanca' između biblijskog Boga i govora filozofa i znanstvenika njegovog doba, kao što postoji golema razlika između 'razuma' i 'srca'.

Opširnije:Bog Abrahama, Izaka i Jakova ili Bog „filozofa i znanstvenika“