
Svojom pojavom, nastupom i propovijedanjem Ivan Krstitelj nije nikoga ostavljao ravnodušnim. Privlačio je pozornost svih socijalnih slojeva tadašnjeg društva: od najsiromašnijih pa sve do samoga Heroda Antipe. Na njemu je počivao Duh Božji, čije djelovanje se moglo primijetiti u njegovim djelima i riječima. Jedni su ga čak smatrali obećanim Mesijom, što će on sam otkloniti. Drugi su u njemu vidjeli duhovnog vođu, te su, poput vojnika i carinika, dolazili s konkretnim pitanjem: "Što nam je činiti?" To pitanje je prikladno i za nas u vremenu došašća.
Dramaturški nacrt
Kako bez drame stići od životopisa do svetokruga?
De profundis, čini se, nikada i nikako. Biblijski je to nezamislivo. Evanđeoski, pogotovo, nemoguće. Nije li Kristov nagovor nade, vjere i ljubavi nadasve dramska vertikala? Signum crucis sve stavlja na kocku, svakako ne onu koju za odjeću Raspetoga bacaju rimski vojnici. Bog u čovjeku otkriva nešto nezaboravno o ljudskom dostojanstvu. Budi magičnu moć koja odoljuje svemu zemaljskom, pretjerano zemaljskom. To ne pripada kasnoj taštini, nego izvoru svih nas.

Lik Ivana Krstitelja, posljednjeg proroka staroga zavjeta, Isusova rođaka i preteče, je u skladu s duhom vremena došašća ili adventa. Kao što je Ivanovo poslanje bilo pripremiti put Isusu Kristu, tako i vrijeme došašća nas (u)vodi i priprema za rođenje i dolazak Isusa Krista, našega spasitelja. Ivan Krstitelj pripravlja svoje sunarodnjake za dolazak Mesije pozivom na obraćenje i dijeljenjem obraćeničkog krštenja. U Ivanovom pozivu na obraćenje, duboku promjenu u srcu, je sadržan navještaj novoga vremena, kada će ljudi, oslobođeni grijeha, postati novi ljudi.
Dječji zbor "Kažotići" s pjesmom "Dva mala žohara", uspješno je nastupio na Hrvatskom dječjem festivalu 2015. "Stih i nota, sto divota", koji je održan u nedjelju 29. studenoga u koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski". Stihove i glazbu potpisuje Veronika Matijačić. Djelić atmosfere, pogledajte u foto albumu.

Sama riječ advent znači "došašće", tj. dolazak Gospodina našega Isusa Krista. U vremenu došašća ne spominjemo se samo Kristova spasonosna dolaska i rođenja u Betlehemu, nego u nadi prožetoj radošću, otvaramo se i pripremamo se danas, kada Krist također dolazi po otajstvima vjere i postaje prisutan u životu vjernika koji se ostvaruje u ljubavi, za njegov dolazak sa slavom, na kraju vremena i povijesti, kao Kralja svega stvorenja. Upravo nas prva nedjelja došašća jasno upozorava na tu eshatološku dimenziju došašća. Vrijeme došašća upućuje nas na budućnost, pred kojom čovjek može stajati s nelagodom, očajem ili potištenošću.
Sluga Božji Alojzije Stepinac bio je uzor svome stadu u brojnim kršćanskim vrlinama, medu kojima svakako treba spomenuti njegovo duboko štovanje svetaca i blaženika, osobito onih našega roda i krvi. Ovdje se želimo samo nakratko osvrnuti na njegovo štovanje bl. Augustina Kažotića. Prvo svjedočanstvo spominje o. Aleksa Benigar u knjizi Alojzije Stepinac, hrvatski kardinal (2. izd., Zagreb 1993, str. 311).
Opširnije:Alojzije Stepinac - štovatelj Bl. Augustina Kažotića
Na početku svoga javnog djelovanja Isus naviješta dolazak Kraljevstva Božjeg, u kojem će zlo i grijeh biti u potpunosti pobijeđeni. Time će se ostvariti potpuno spasenje. To Kristovo kraljevstvo "nije od ovoga svijeta", ali prisutno je već sada u ovom svijetu. Današnja nedjelja i svetkovina Isusa Krista Kralja svega stvorenja nas podsjeća da Isus Krist jest kralj, ali ne "odozdol", ne prema kriterijima čovjeka i duha svijeta.
Opširnije:Zato je Kristovo kraljevanje ljudski teško shvatiti i prihvatiti