
U velikoj samostanskoj dvorani u srijedu 16. ožujka nakon misnog slavlja održana je šesta korizmena tribina u povodu obilježavanja 800. obljetnice Reda propovjednika koju je pod naslovom "Dar nove mogućnosti: mladi i dominikanski poziv u današnjem svijetu", predvodio p. Jozo Čirko, koji živi i djeluje u splitskom dominikanskom samostanu. Uvodno, ukratko je podsjetio na utemeljiteljsku sliku Reda propovjednika – Reda kakvog je osnovao i zamislio sv. Dominik, naglasivši kako je on poticao braću da se posvete propovijedanju, i to ponizno, skromno, bez zlata i novca - poput apostola. Sveti je Dominik bio pravi kontemplativac - istinski apostol, obučen u školi Isusa Krista.
Opširnije:Dominikanac Jozo Čirko izlagao na VI. korizmenoj tribini
Cvjetnica ili nedjelja Muke Gospodnje je zadnja korizmena nedjelja, koja je s navještajem Muke Gospodnje idealna prilika za propitkivanje vlastitog stava o Isusu. Slušanje Lukina izvještaja o Isusovoj muci poziva nas na samokritičnost jer Isus prolazi sav taj proces osude, odbacivanja, mučenja i smrti za i zbog nas.
Jedna od najpoznatijih i najomiljenijih Isusovih prispodoba jest ona o milosrdnom ocu i izgubljenom ili rasipnom sinu. Radi se o prispodobi o milosrđu našeg Nebeskog Oca, čiju ljubav nikada ne možemo izgubiti. Božje je milosrđe iskustvo koje je poznato izraelskom narodu kroz Stari zavjet. I sam će Isus itekako staviti na to naglasak: "Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan" (Lk 6,36). Inače, Luku nazivaju evanđelistom milosrđa jer u svom opisu i pripovijedanju otajstva Isusova života rabi milosrđe kao nit vodilju Isusova djelovanja, što je napose vidljivo u njegovom opisu Isusova govora o (Božjem) milosrđu.
Bezimena žena zatečena u grijehu - Grešnica. Iako nije sagriješila sama, o njemu, s kim je sagriješila, nema niti riječi niti optužbe. Mojsijev zakon je jasan i neumoljiv, kao i svi ljudski zakoni. U tadašnjem shvaćanju Zakon se kao izraz Božje volje mora izvršiti. Svaka ljudska sudnica je mjesto krivnje i osude. Isus stav prema ovoj "no name" grješnici pokazuje da je Božja sudnica drugačija od ljudske.
U srijedu 2. ožujka na temu "Caritas veritatis: o mistici teologije kod sv. Tome Akvinskog", govorio je dominikanac dr. sc. Alojz Ćubelić, izvanredni profesor na Katedri za filozofiju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon pojmovnih pojašnjenja i uvodnog govora o mistici – mističnom, dr. Ćubelić je izlagao o metafizičkoj i teološkoj mudrosti. Metafizička je mudrost kontemplativna, rekao je jer se njezin prvi korak sastoji u tome da se potvrdi intuicijom bitka koji je u srži rasuđivanja o opstojnosti.
Opširnije:Dr. Alojz Ćubelić govorio na IV. korizmenoj tribini
U srijedu 9. ožujka održana je peta korizmena tribina s temom "Božja riječ u ljudskoj riječi – koja razlika?" Predavač je bio dominikanac doktorand fr. Srećko Koralija, a tribinu je vodio prior samostana bl. Augustina Kažotića fr. Zvonko Džankić. Objašnjavajući da je razlika ljudske i Božje riječi ujedno i govor o odnosu Boga i čovjeka kroz liturgijsku dimenziju, predavač je naglasio da ljudski život zapravo treba biti liturgija.
Opširnije:Fr. Srećko Koralija izlagao na V. korizmenoj tribini
Pitanje trpljenja nevinih je gorući trn u tijelu teodiceje, suočene s problemom zla. I sam Isus više se puta u evanđeljima suočio s tim izazovom. Spomenuti su primjeri Galilejaca koje dao Pilat pobiti u hramu i 18 žrtava urušene kule u Siloamu. Isus ne ulazi u pitanje krivnje, tj. tko je odgovoran za trpljenje i smrt tih nedužnih žrtava. Isusove riječi su upozorenje slušateljima: "ako se ne obratite, svi ćete slično propasti!". Radi se o hitnosti i neodgodivosti obraćenja.
"Današnja Europa:izazovi i upitnici za propovjednika", tema je treće korizmene tribine na kojoj je u srijedu, 24. veljače izlagao dominikanac mr. sc. Mirko I. Vlk, doktorand na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uvodno, predavač je rekao kako je propovijedanje jedno od primarnih načina ostvarenja evangelizacije društva, a propovjedniku su u njegovom djelovanju fundamentalni resursi: duhovnost i teologija. Ono nije samo izlaganje i objašnjavanje nauka iz Katekizma Katoličke Crkve, niti teološko opravdavanje, već uvjeravanje.
Kristovo je preobraženje na gori Tabor za apostole Ivana, Jakova i Petra bilo iznenađujuće i šokantno iskustvo. Radi se o teofaniji, Božjoj objavi ili očitovanju. Oni su svjedočili božanskoj slavi Božjeg Sina već za njegova života. Pri tome je nužno imati na pameti da je Isus, malo prije preobraženja na Taboru, po prvi put navijestio svoju muku i smrt, što je također učenicima bilo neshvatljivo i u potpunosti suprotno njihovim očekivanjima. Nikako nisu htjeli prihvatiti to da Isus mora trpjeti i umrijeti.