Na blagdan Sv. Jakova – apostola, a u sklopu priprave za blagdan blaženog Augustina Kažotić u subotu 25. srpnja započinje Devetnica našemu blaženiku. Moli se svaku večer nakon mise u 19.00 sati. Devetnicu je napisao dubrovački biskup mons. Pavao Butorac 1962. godine. Devetnica sadrži kratak Blaženikov životopis te pruža niz molitava kojima se u svako doba može uteći za pomoć i zagovor svetom trogirskom dominikancu i zagrebačkom biskupu.
Opširnije:U subotu, 25. srpnja počinje Devetnica u čast našemu blaženiku
Povodom spomendana prvoga hrvatskog blaženika, koji se slavi 3. kolovoza, objavljen je 43. broj Vjesnika za širenje štovanja i za kanonizaciju – Blaženi Augustin Kažotić. Kao i svake godine, Vjesnik donosi novosti u postupku za proglašenje svetim bl. Augustina Kažotića, kao i događanja povezana s njegovim štovanjem, promicanjem te boljim upoznavanjem njegova svetačkog života. Prvi dio Vjesnika donosi prijevod s engleskog jezika članka Blaženi Augustin Kažotić, OP (1260.–1323.) – biskup Zagreba, a kasnije Lucere autora Hilaryja J. Carpentera, OP, napisana prema blaženikovu životopisu mons. Alfreda Ciampija, dekana katedralnog kaptola u Luceri.
Opširnije:Objavljen 43. broj Vjesnika "Blaženi Augustin Kažotić"
Onaj tko ozbiljno shvaća Isusovu zapovijed ljubavi prema bližnjemu, pun je razumijevanja i osjetljiv je za potrebe onih koji mu izlaze u susret. Takav je bio i Isus, prema riječima evanđelista Marka, jer "kad iziđe, vidje silan svijet sažali mu se jer bijahu kao ovce bez pastira pa ih stane poučavati u mnogočemu". Prije toga Isus svoje učenike, koji su se vratili s poslanja, poziva na odmor: "Hajdete i vi u osamu na samotno mjesto, i otpočinite malo". To je njegov prvotni plan, ali prizor mnoštva, nalik ovcama bez pastira, budi u njemu samilost i sažaljenje.
Opširnije:Istinski se možemo odmoriti samo živeći vlastito poslanje
Jedan od pojmova što povezuje Isusa Krista, njegove učenike i nas, kršćane, jest poslanje. Isus Krist je poslan od svoga Oca nebeskoga da donese spasenje čovjeku, navješćujući mu Radosnu vijest o blizini Kraljevstva nebeskoga. Na isti način je Isus Krist poslao svoje apostole, "dva po dva dajući im vlast nad nečistim dusima", da riječima i djelima navješćuju evanđelje. To je poslanje i Crkve, a svi smo mi Crkva.
Opširnije:Svi sudjelujemo u tom poslanju po sakramentu krštenja
Naići na otpor i iskusiti neprihvaćenje u vlastitoj okolini donosi gorko iskustvo razočaranja. Za očekivati je da oni, koji su nam bliski i poznaju nas, budu potpora i puni razumijevanja. Isus je u svom zavičaju, Nazaretu, gdje je odrastao i živio 30 godina iskusio na vlastitoj koži iskustvo starozavjetnih proroka: "Nije prorok bez časti doli u svom zavičaju i među rodbinom i u svom domu". Evanđelist Marko ne govori izričito o Isusovom razočaranju, ograničava se na izraz čuđenja: "čudio se je njihovoj nevjeri". Evanđelist Luka će još nadodati da su ga sami Nazarećani htjeli ubiti.
Danomice je pred nama neko raskršće. Biramo između dobra ili zla, a izbor ovisi samo o našoj slobodnoj volji. Odaberemo li put zla i hodamo tim putem, malo-pomalo nećemo ni zamijetiti da smo mimoišli onaj drugi; put dobra. Čak ako nas netko na nj upozori, jedva da mu vjerujemo. Zlo nas sputava, tjera nas naniže. Dobro nas potiče naviše, makar i s naporom. Ali taj napor osvježuje. Je li moguć povratak na put zla? Moguće je ako naša volja odluči mijenjati pravac. Na putu zla naći ćemo samo nemir i žalost. Jedino će nas put dobra odvesti istinskoj radosti i oduševljenju. Dakle, uvijek se nalazimo pred raskrižjem i trajno moramo birati!
Priredio: Z. Dž., OP
U evanđeljima susrećemo brojne izvještaje o Isusovim čudesima, koja su potvrda njegova navještaja o dolasku i prisutnosti kraljevstva Božjega. Za evanđeliste su Isusova javna čudesa "znamenja" ili znakovi, koji govore da je nadolazeće kraljevstvo Božje postalo vidljivo među ljudima po Isusu, koji se otkriva kao najveće otajstvo Božje prisutnosti i ljubavi prema čovjeku. Ujedno po čudesima Isus javno obznanjuje svoje (mesijansko) poslanje. To se posebno odnosi na njegova čudesa ozdravljenja i uskrisenja, o čemu nas evanđelist Marko upućuje u svom izvještaju o izlječenju dugogodišnje bolesne žene i oživljavanju mrtve kćeri Jairove, nadstojnika sinagoge.
Opširnije:Isus ozdravlja i oživljuje da pokaže spasonosnu Božju prisutnost…
Crkva baš ne običava u liturgiji slaviti rođendane. Slavimo samo tri rođendana: Božić-Isusovo rođenje, "Mala Gospa" (Rođenje BDM) i rođenje sv. Ivana Krstitelja, Isusova preteče, onoga koji je najavio Isusov dolazak i upozorio da je Isus Mesija, Jaganjac Božji, koji odnosi i oduzima grijehe svijeta. S obzirom da je sam Isus rekao za Ivana da je upravo on najveći od rođenih od žene, shvaćamo veličinu i važnost sv. Ivana Krstitelja u Božjem spasenjskom naumu i djelu.
Opširnije:I samo rođenje sv. Ivana Krstitelja je bio zahvat Božje milosti
Iskustvo stišane oluje, kada apostoli otkrivaju da se čak i prirodne sile pokoravaju Isusu, u svojoj je podlozi susret čovjeka i vjernika sa strahovima koje nosi u sebi. Ali s druge strane ujedno i poziv na vjeru. Strahovi su dio našega života, ali Isusova prisutnost u našem životu je temelj naše vjere. Upravo ta vjera u Isusa, koja jest u svojoj srži potpuno povjerenje i totalno predanje, daruje nam utjehu, mir i snagu u našim životnim olujama. Čak i strahovi nisu toliko problematični. Problem je kad naši strahovi prerastu u očaj i malodušnost. Tada s pravom stoji Isusov prijekor: "Što ste bojažljivi? Kako nemate vjere?"