Šutnja želi podariti mjesto i prostor tišini. Bog je prijatelj šutnje. Kada uronim u tišinu i ušutkam svoje misli i riječi, dopuštam da Bog progovori kada i kako on želi. Šutim i prepuštam se njegovoj Riječi. Šutnja je potraga i iščekivanje za riječima u nutrini. Ne bilo kakvim riječima, nego riječima koje izranjaju iznutra i odišu svetošću Božje blizine i prisutnosti.
Srž kršćanske vjere nije puko priznanje ili uvjerenje u Božje postojanje nego ispovijest da Bog čovjeka ljubi i želi ga spasiti. Ljubav se ne miri s propašću ljubljenoga. U tom kontekstu je i jasan smisao i cilj Božjeg utjelovljenja, odnosno Isusova poslanja: Bog je poslao Sina da se svijet po njemu spasi. Ljubav ne želi nečiju propast ili osudu. Spasenje je život vječni. I to spasenje dolazi po križu Isusa Krista. Isusova žrtva i smrt na križu su ultimativni (krajnji) znak i dokaz te Božje ljubavi prema čovjeku.
Opširnije:Ljubav ne želi nečiju propast (meditacija uz IV. korizmenu nedjelju - B)
U sklopu "Korizmenih tribina srijedom“, dr. sc. Josip Grbac, profesor moralne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Rijeci održao je predavanje "Je li sloboda svijesti i savjesti utopija?" u srijedu 11. ožujka u velikoj dvorani samostana bl. Augustina Kažotića u Zagrebu. U uvodnom dijelu predavanja pojasnio je pojam savjesti ističući kako je riječ o sudu praktičnog razuma o moralnosti konkretnog djela, zapovijedajući da se čini što je dobro a izbjegava što je zlo.
Opširnije:Propovijedi župnika Marka u župi sv. Josipa na Trešnjevci
Drugi vatikanski sabor potvrdio je staru praksu Crkve da štuje ne samo svete nego da se poštuju i njihove moći (SC 111). Svete su naime moći tjelesni ostaci svetaca ili predmeti koji su bili u bliskom dodiru sa svetima, njihovi zemni ostaci koji su zajedno s dušom u jedinstvu ljudskog bića surađivali na putu spasenja ili su bili u tijesnom dodiru s njima. Kao takve zaslužuju štovanje i podržavaju naš duhovni život.
Isus, kao svaki drugi pobožni Židov, za Pashu dolazi u hram i tu nailazi na pravi sajam, šaroliko mnoštvo hodočasnika, prodavača životinja i mjenjača novca. Ako je suditi prema njegovoj reakciji budući da je napravio bič od užeta, potjerao sve te prodavače i mjenjače, isprevrtao im stolove, očito mu je "pao mrak na oči" na taj prizor koji je zatekao u hramu. Znakovite su njegove popratne riječi: "Nosite to odavde, ne pravite od kuće mojega Oca kuću trgovačku".
Opširnije:Susret sa živim Bogom (meditacija uz III. korizmenu nedjelju - B)

U organizaciji samostana i župe bl. Augustina Kažotića 4. ožujka u velikoj samostanskoj dvorani održana je druga korizmena tribina na kojoj je nastupila dominikanka s. Ivana Pavla Novina. Uvodno je rekla da se često čovjeku na životnim putima dogodi da izgubi jasnoću ili još gore da se trčeći prema ostvarenju sreće i punine sve više od nje udaljava i biva sve prazniji unatoč pažljivo posloženoj ljestvici vrijednosti ne znajući ni sam zašto.
Opširnije:S. Ivana Pavla govorila na temu "Redovnički poziv –izazov za slobodu"
Pred djelima i životom velikih ljudi ne možemo ostati ravnodušni ni onda kad nas stoljeća od njih dijele. Zato je savim prirodno da i mi kršćani ostajemo zadivljeni pred velikanima vjere, pred onima koje nazivamo svecima. Ali kad razmišljamo o životu svetih, ne činimo to samo zato jer se divimo njihovoj veličini i svetosti koja bi samo njima pripadala, nego još više zato jer su nam oni dokaz da čovjek može biti svet. Teško je protumačiti što točno znači sama riječ »svet«.